Kako je Trump preuzeo najblještaviji filmski festival

Ali u ostatku grada, još jedan Amerikanac, a nije filmska zvijezda, je na usnama svih: američki predsjednik Donald Trump, piše Politico.

Dok se u mraku kina filmovi iz cijelog svijeta takmiče za osvajanje prestižne Zlatne palme, producenti i distributeri filmske industrije, kao i političari i lobisti, okupljaju se na francuskoj rivijeri kako bi sklopili poslove i provjerili temperaturu filmskog sektora.

Tokom njihovih sastanaka, bilo u hotelskim apartmanima, namjenskim štandovima uz obalu ili kafićima, neizbježno se u razgovoru spomene Trump i njegov križarski rat protiv neameričke kinematografije.

Početkom maja, američki predsjednik zaprijetio je da će uvući filmsku industriju u svoj trgovinski rat protiv ostatka svijeta uvođenjem carina na "strane" filmove. Ono što još više brine europsku industriju jest to što je Trumpova administracija također vodila rat protiv pravila EU koja nacionalnim vladama dopuštaju da prisile streaming platforme, često američke, da ulažu u europske produkcije.

S ova dva Damoklova mača nad glavom, europski akteri filmske industrije okupljeni u Cannesu nadaju se da će se Brisel oduprijeti Trumpovim prijetnjama.

"Atmosfera je puno više politička, čak i geopolitička, nego prije", rekao je francuski redatelj Pierre Jolivet u razgovoru za Politico.

A Cannes već ima dugu političku historiju.

Festival u Cannesu nastao je kao politički potez 1939. godine, kao reakcija na preuzimanje venecijanskog festivala od strane nacista i fašista. Postao je poprište sukoba u maju 1968. s novopečenim redateljima poput Françoisa Truffauta i Jean-Luca Godarda na prvoj crti. Iako više nije toliko spektakularan, festival ostaje forum na kojem se umjetnici suprotstavljaju vlasti. Ove godine nije bila iznimka, Robert De Niro napada Trumpa, a američki redatelj Richard Linklater nazvao je ideju američkog predsjednika o primjeni carina na filmove snimljene u inostranstvu "glupom".

"Shvatili smo da su SAD postale neprijatelj, politički i kulturno", rekao je Jolivet, koji je ujedno i predsjednik ARP-a, utjecajnog udruženja francuskih redatelja, producenata i scenarista.

Bilo jednom u Hollywoodu

Stručnjaci iz industrije priznaju da je prerano reći je li Trumpova prijetnja carinama samo blef te naglašavaju da su takve carine vjerovatno nezakonite i da bi ih bilo teško provesti. Ali također shvaćaju da prijeteće taktike izazivaju neizvjesnost u sektoru.

I neke nuspojave se već pokazuju.

Jedan francuski filmski producent, kojem je dopušteno da ostane anoniman kako bi govorio o privatnim poslovnim pregovorima, rekao je da je američki distributer pauzirao tekuće razgovore o distribuciji neameričkog filma u SAD-u, navodeći potrebu za više jasnoće o sljedećem potezu Trumpove administracije prije potpisivanja ugovora.

Drugi su zabrinuti da bi prijeteće tarife lišile američku publiku filmova koji se ne uklapaju u Trumpov program. "Ovim tarifama bi uskratio filmove koji su važni za imigrante", rekla je Sunitha Ram, indijska filmska producentica u Cannesu.

Trumpova carinska prijetnja smatra se pokušajem obeshrabrivanja filmskih produkcija od snimanja filmova izvan SAD-a. Snimanje u Los Angelesu palo je za 22 posto tokom prvog tromjesečja ove godine zbog nekoliko faktora, uključujući troškove produkcije. No holivudski velikani, neki bliski Trumpu, smatraju da bi porezne olakšice bile bolje rješenje za održavanje većeg broja snimanja kod kuće.

Francuska, rodno mjesto filma, ne krije svoje napore da privuče američke i druge strane produkcije da snimaju filmove u Francuskoj. Vlada u Parizu čak je organizirala namjenske sastanke u Cannesu tokom vikenda i u Versaillesu u ponedjeljak u sklopu programa "Odaberi Francusku", u okviru kojeg se očekuje da će francuski predsjednik Emmanuel Macron najaviti 20 milijardi eura novih ulaganja u nekoliko sektora.

Borba za kulturni izuzetak

No nešto drugo više brine filmsku industriju od nadolazećih tarifa. Industrija se boji da bi Washington u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Europe mogao izvršiti pritisak na Brisel da ublaži direktivu EU o audiovizualnim medijskim uslugama, koja zemljama poput Francuske omogućuje da zahtijevaju od streaming platformi poput Netflixa, Amazon Primea, Disney+ i drugih da ulažu u minimalnu kvotu lokalnih produkcija. Takozvana direktiva AVSMD trebala bi biti revidirana sljedeće godine.

"Bojimo se da bi ova direktiva mogla biti dio pregovora o tarifama sa SAD-om", rekla je Juliette Prissard, glavna delegatkinja udruženja producenata Eurocinema, a istu su tvrdnju podijelili svi producenti s kojima se POLITICO sastao u Cannesu.

Dok je Europska komisija do sada izbjegavala frontalni napad na Trumpa zbog njegovih prijetnji tarifama na filmove, povjerenici EU-a u Cannesu pokušali su uvjeriti industriju da se direktiva AVSMD neće koristiti kao adut u trgovinskim pregovorima s Washingtonom.

"Po mom mišljenju, sektor kulture ne bi trebao biti dio rasprava ili sporova u vezi s trgovinom", rekao je komesar EU za kulturu Glenn Micallef za POLITICO dok je sjedio na travi ispred prepunog kafića. "Naravno, nije naš pristup uključiti ili na bilo koji način imati ovo kao dio pregovora".

Potpredsjednik Komisije Stéphane Sejourné bio je još direktniji. "U vrijeme kada neki u Sjedinjenim Državama pokušavaju nametnuti nam jedinstvenu kulturu, s carinama na europsku kinematografiju, mi branimo zadržavanje obaveza europskog sadržaja na svim platformama2, rekao je u subotu na događaju koji je organizirala CNC, francuska agencija odgovorna za promicanje kinematografije i sufinanciranje filmova.

"O tome se ne može pregovarati", naglasio je Sejourné.

Tokom vikenda, francuska ministrica kulture Rachida Dati potpisala je članak s više od 20 svojih kolega iz EU-a, pozivajući na "kolektivni skok naprijed za Europu kulture" kao reakciju na napade na slobodu i raznolikost. U govoru na događaju CNC-a, Dati je rekla da će se boriti za "očuvanje" direktive AVSMD.

Ali čini se da te snažne riječi nisu umirile filmsku industriju.

U nedjelju poslijepodne, grupa filmskih redatelja organizirala je skup na gradskoj plaži Croisette gdje su pročitali deklaraciju u kojoj upozoravaju da je "ekonomski rat koji vode SAD ujedno i kulturni rat!" i optužuju Europsku komisiju da se prema kulturi odnosi kao prema bilo kojem drugom ekonomskom sektoru. Taj "manifest" potpisali su deseci filmskih industrijskih grupa i poznati redatelji poput Claudea Leloucha i Paola Sorrentina.

"Za Europsku komisiju kultura nije pravi problem", rekao je francuski filmski producent Marc Missonnier, koji je ujedno i predsjednik sindikata francuskih filmskih producenata.

"Rizik je da će neke priče nestati i da će našim horizontom dominirati priče koje su drugi izmislili", rekao je sjedeći na ležaljci na plaži u Cannesu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad