Dok se 373 miliona birača u Europskoj uniji s pravom glasa ove sedmice sprema na birališta kako bi izabrali novi parlament, bujica dezinformacija preplavljuje kontinent. Tako ste mogli pročitati da Europska unija želi zabraniti vozačima da daju svoje stare automobile na popravak ili da planira ograničiti letove uvođenjem 'karbonskih pasoša', ili da bi mogla čak nametnuti 'klimatske blokade' u stilu Covid ograničenja, ali ništa od toga nije tačno. CNN je istražio kako ruska propaganda utječe na europske izbore, model primjenjiv na mnoge zemlje i regije.
EU i nekoliko zemalja članica uspostavile su istražne agencije za suzbijanje dezinformacija uoči dolazećih izbora – i one su izravno fokusirane na kampanje koje potječu ni manje ni više nego iz Rusije.
Umjetna inteligencija i deepfake
Optužbe o ruskim dezinformacijama oko izbora nisu ništa novo — već su se pojavljivale uoči izbora u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i EU, iako je Rusija uvijek poricala vođenje takvih kampanja. Ali taktike postaju sve sofisticiranije i preskaču s online platformi na parlamente i javni diskurs.
Umjetna inteligencija i deepfake brzo postaju alati izbora onih koji žele širiti lažne priče, rekao je Morgan Wright, glavni savjetnik za sigurnost SentinelOne, američke kompanije za kibernetičku sigurnost.
SentinelOne, zajedno s neovisnom istraživačkom grupom EU DisinfoLab, radio je na otkrivanju mreže utjecaja sa sjedištem u Rusiji koja djeluje u Europi od 2022. pod nazivom “Duppelgänger” (dvojnik).
Mreža postavlja klonirane stranice istaknutih europskih medijskih organizacija, uključujući velikih medija poput Guardiana i Bilda u Njemačkoj, kao sredstva za širenje obmanjujućeg i lažnog sadržaja. Fokus je na lažnim pričama kako bi se utjecalo na stavove o temama poput ratova u Ukrajini i Gazi. No, u protekloj godini klimatska kriza bila je druga najčešće ciljana tema, prema Europskom opservatoriju za digitalne medije (EDMO).
Jedna takva lažna priča, objavljena na web stranici koja oponaša Bild, opisuje kako je biciklist tinejdžer iskrvario na smrt nakon što su ulična svjetla isključena radi uštede struje. Lažni članak tvrdi da je njemačka vlada ugasila svjetla zbog energetske krize potaknute sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini. Prije rata, Njemačka se uveliko oslanjala na ruski plin za energiju. Priču su razotkrili brojni njemački mediji, ali se nastavila širiti Facebookom.
Paula Gori, glavna sekretarica EDMO-a, rekla je da se širenje lažnih klimatskih narativa uklapa u geopolitičke ciljeve Rusije budući da je unosan sektor nafte i plina u zemlji pogođen sankcijama i zabranom uvoza od strane EU.
“Rusima je prilično lako širiti dezinformacije da se EU bori zbog sankcija, a europski građani se bore jer nema plina iz Rusije”, kazala je.
Pojavile su se i lažne priče da obnovljivi izvori energije malo čine za energetsku sigurnost EU, pojašnjava Gori. Službena statistika, međutim, govori drugačiju priču: 2022. godine obnovljivi izvori energije činili su 23% energije potrošene u EU. Neke europske zemlje sada koriste više obnovljive energije nego fosilna goriva.
EU DisinfoLab pronašao je druge priče u kojima se lažno tvrdi da vjetroturbine uzrokuju toksično zagađenje.
Čini se da je cilj također posijati pometnju i podjele, a ne donijeti promjenu klimatske politike, kaaže Wright.
“Rusija je bila vrlo oportunistična. Traže kontroverze i svađe, i sva aktualna pitanja koja mogu iskoristiti. Cilj je da se (ljudi) svađaju jedni s drugima. Nije ih briga za klimatsku politiku”, pojasnio je stručnjak.
Rusija ima još jedan interes u potkopavanju poruka EU o klimi. Dok nastoji ojačati svoje odnose na globalnom jugu, posebno u Africi i Aziji, gdje se takmiči sa Zapadom za poslove i utjecaj, pokušava prikazati europsku klimatsku politiku kako bi iskoristila siromašnije zemlje i spriječila njihovu industrijalizaciju, tvrdi Gori .
Ova ideja korištenja dezinformacija za širenje postojećih podjela dolazi direktno je iz ruskog starog priručnika o dezinformacijama, pojašnjava Wright.
“Ako se vratite u 1917., na stvaranje Čeke, prve ruske obavještajne organizacije, oni su bili majstori dezinformacija više od 100 godina. Decenijama koriste istu taktiku, alati su ti koji se mijenjaju – sada su to umjetna inteligencija i društveni mediji”, dodaje.
Kampanje koje započinju online prodiru u europske parlamente, gdje populistički političari plasiraju neke od istih lažnih narativa. Političari u Francuskoj i Italiji podijelili su lažne vijesti da će klimatske politike za smanjenje zagađenja uzrokovanog poljoprivredom prisiliti građane EU da jedu kukce, dok je ljudima u Hrvatskoj, Njemačkoj i Poljskoj rečeno da političari u Engleskoj nameću “klimatske blokade” svojim građanima i slična ograničenja mogli doći u njihove zemlje.
Kampanje imaju stvarne posljedice, posebno za zakonodavstvo EU o zelenom planu, sveobuhvatnu viziju bloka za klimatske akcije.
EU se smatra globalnim liderom u borbi protiv onečišćenja koje zagrijava planet, ali dezinformacije o klimi mogle bi potkopati ambiciozni cilj bloka da smanji emisije ugljika za 90% do 2040., u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Taj krovni cilj već je ugrožen. Čini se da je “zeleni val” koji je doveo mnoge političare usmjerene na klimu na vlast na europskim izborima 2019. gotov, a predviđa se da će zelene stranke ovog mjeseca pretrpjeti velike gubitke, što bi značilo manje progresivnih klimatskih glasova u parlamentu.
“Otimanje” protesta
Ostale lažne priče usmjerene su na poljoprivrednu politiku EU, ponajviše kroz proteste poljoprivrednika koji su ove godine zahvatili brojne države EU, uključujući Francusku, Njemačku, Španiju i Poljsku.
Gori je kazala da su istraživači EDMO-a pronašli jasne dokaze o pokušajima otimanja protesta, koji su započeli kao inicijative temeljene na istinskim zabrinutostima farmera. Ukazala je na široko rasprostranjenu lažnu priču u kojoj se tvrdi da će poljoprivrednici u Francuskoj i Španiji biti “izbačeni sa svoje zemlje” kako bi napravili mjesta za solarne elektrane.
Postojali su mnogi razlozi zbog kojih su poljoprivrednici izašli na ulice, ali neki od uočenih negativnih učinaka prijedloga zelene poljoprivrede doveli su do odbacivanja ili razvodnjavanja brojnih politika EU.
EU je odustala od plana da se upotreba pesticida prepolovi do 2030. i odgodila je nova pravila o zdravlju tla i bioraznolikosti. Također je odustala od zahtjeva za smanjenjem emisija stakleničkih plinova koji nisu ugljični u poljoprivredi.
“Protesti su bili legitimni, naravno, ali Rusija ih je iskoristila i eksploitirala za dijeljenje dezinformacija koje napadaju institucije EU i izazivaju polarizaciju”, pojašnjava Gori.
Pallavi Sethi, suradnik za politiku dezinformiranja o klimatskim promjenama na Grantham Research Institute na London School of Economics, rekao je da je klima samo posljednja u nizu problema kojima su neki krajnje desničarski političari ciljali da izazovu podjele. Prije klime to je bila migracija.
Ekstremno desna Alternativa za Njemačku (AfD), na primjer, naoružala je raspravu oko toplinskih pumpi. Kada je vlada vladajuće koalicije predložila postupno ukidanje sistema kućnog grijanja koji rade na plin metan, AfD ih je označio kao “eko-diktaturu” i to pitanje učinio ključnim dijelom svoje kampanje, uprkos naučnim dokazima koji pokazuju klimatske prednosti elektrifikacije grijanja.
“Politička ideologija desnog populizma često naglašava prava običnih građana i demonizira ‘korumpiranu elitu’ — vlade koje žele učiniti nešto u vezi s klimatskim promjenama, koje oblikuju te klimatske politike i naučnu zajednicu koja pruža dokaze”, pojasnila je Sethi.
Odgovor EU na problem bio je Zakon o digitalnim uslugama, koji se posebno odnosi na ilegalni sadržaj, obmanjujuće oglašavanje i dezinformacije. Korišteni su novi zakoni kako bi se prisilile velike društvene mreže da očiste svoje platforme. Nedavno je Europska komisija — dio izvršne vlasti EU — otvorila službeni postupak protiv Facebooka i Instagrama zbog dezinformacija usmjerenih na europske izbore.
Prošlog mjeseca EU je uvela sankcije mediju Voice of Europe (Glas Europe) sa sjedištem u Pragu, internetskom mediju kojeg je optužila za vođenje operacije proruskog utjecaja. Voice of Europe nije dostupan jer njegova kontakt stranica prikazuje grešku pri otvaranju.
Ali ovi napori mogu ići samo tako daleko da se pozabave onim što je postalo ogroman problem. Climate Action Against Disinformation, međunarodna koalicija, saoppštila je da je odgovor kompanija društvenih medija i vlada bio krajnje neadekvatan.
Slučaj Slovačka – šteta je učinjena
CNN je u februaru izviještavao o lažnoj audio snimci koju je generirala umjetna inteligencija na kojoj glavni kandidat u Slovačkoj “priznaje” da će lažirati parlamentarne izbore, a koja je objavljena na Facebooku samo nekoliko dana prije ključnog glasanja prošle jeseni.
Glasnogovornik Mete, Facebookove matične firme, rekao je tada: “Naša neovisna mreža za provjeru činjenica pregledava i ocjenjuje dezinformacije — uključujući sadržaj koji je generirala umjetna inteligencija — i mi ga označavamo i spuštamo u feed kako bi ih manje ljudi vidjelo”.
Iako se u izjavi navodi da se sadržaj koji krši pravila kompanije uklanja, ne govori se o tome zašto neki postovi koji sadrže slovački deepfake nisu označeni kao lažni.
Facebook već nekoliko godina uklanja sadržaj koji krši njegova pravila, ali ne uklanja automatski sadržaj samo zato što ga je prepravio ili generirao AI. Umjesto toga, cilj mu je označiti izmijenjeni sadržaj kao takav.
Politika standarda zajednice u prošlosti je ciljala samo na video, ali u aprilu je proširena na audio.
Međutim, u Slovačkoj je šteta možda već učinjena. Ciljani kandidat — prozapadni političar — poražen je od drugog s bliskim vezama s Moskvom.
“Postojao je nedostatak u tome kako je Meta – Facebook – gledala na stvari. Skidali bi samo stvari ako je video lažiran”, kaže Wright. “Nisu imali politiku skidanja krivotvorenog zvuka. To je bila mana i oni su je iskoristili“.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
BONUS VIDEO
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!