Friedrich Merz, za kojeg se očekuje da će biti budući kancelar Njemačke, preuzeo je izuzetno veliki rizik ove sedmice, kako za svoju političku budućnost, tako i za dugogodišnji njemački “vatreni zid” protiv političkog ekstremizma. Međutim, to nije prošlo kako je očekivao, i moglo bi ga koštati, piše New York Times.
U pokušaju da sebe i svoju stranku prikaže kao oštre po pitanju imigracije, Merz, lider Kršćansko-demokratske unije (CDU) koja vodi u anketama, progurao je ove sedmice kroz parlament niz mjera za pooštravanje granica i ubrzanje deportacija. Učinio je to uz pomoć desničarsko-ekstremne Alternative za Njemačku (AfD) – čiji su dijelovi označeni kao ekstremistički od strane njemačkih obavještajnih službi.
Međutim, danas je taj politički manevar završio teškim zakonodavnim porazom za Merza, unutrašnjim neslaganjem unutar njegove stranke i trijumfalnim tvrdnjama AfD-a da su stekli novu legitimnost – lančanom reakcijom koja bi mogla uzdrmati Merzovu udobnu poziciju na vrhu anketa.
Merzova spremnost da se osloni na podršku AfD-a prekršila je tabu u njemačkoj politici koji je opstajao od kraja Drugog svjetskog rata.
Zbog toga se Merz suočio s oštrom kritikom političkih protivnika, vjerskih lidera, preživjelih Holokausta i bivše kancelarke Angele Merkel, koja je i dalje članica njegove stranke. Desetine hiljada demonstranata okupilo se ispred kancelarija CDU-a širom zemlje.
Uprkos kritikama i nekoliko prilika da se povuče, Merz je danas odlučio donijeti zakon o pooštravanju imigracijskih pravila na glasanje u Bundestagu. To je propalo.
Merz je pokušavao učvrstiti svoju prednost pokazujući biračima da mu mogu vjerovati kada je riječ o odgovoru na široko rasprostranjeni bijes zbog serije, naizgled nepovezanih, ubistava koji su počinili imigranti širom Njemačke u protekloj godini. Ali čak i uz podršku AfD-a, nije uspio pronaći dovoljan broj glasova za usvajanje zakona.
Ovo je Merz najviše želio izbjeći
Ishod je bio upravo ono što je Merz najviše želio izbjeći: nikakva promjena imigracijskog zakona, osnaženi protivnici i na ljevici i na krajnjoj desnici te javne sumnje u njegovu sposobnost da postane kancelar.
Kritičari sada upozoravaju da bi Merz, ako postane kancelar, mogao dodatno narušiti njemački “vatreni zid” protiv ekstremista i sarađivati s AfD-om u formiranju vlade. Lideri AfD-a tvrde da im je cijela situacija dala dodatnu snagu i legitimitet.
Novinari i brojni politički analitičari oštro su kritikovali Merzove odluke. “Kandidat za kancelara se preračunao”, napisao je Fabian Reinbold u listu Die Zeit, jednom od najvažnijih njemačkih sedmičnih izdanja. “A sada je šteta velika, i za njega lično, ali i možda za demokratiju koja mora stati u odbranu od svojih neprijatelja”.
Merzove odluke ove sedmice uzdrmale su dosad statičnu kampanju uoči njemačkih izbora 23. februara.
Trka koja je do sada bila fokusirana na posrnulu njemačku ekonomiju odjednom se pretvorila u debatu o krajnjoj desnici i njenoj glavnoj temi – migraciji – što bi moglo koristiti i Merzovim mainstream protivnicima i AfD-u, koji je drugi u anketama na nacionalnom nivou.
Iako ankete i dalje pokazuju da Merz ima najbolje šanse da pobijedi i formira narednu vladu, birači su i dalje nezadovoljni vladajućom Socijaldemokratskom partijom (SPD) zbog inflacije i ekonomske stagnacije te žele da se okrenu od aktuelnog kancelara Olafa Scholza.
Ali Merz je promijenio tok kampanje i dao svojim rivalima novi argument.
Preokret, i Merzove odluke koje su ga uzrokovale, uslijedili su nakon napada nožem u Bavarskoj, u kojem su ubijene dvije osobe, uključujući dijete. Napad je izveo afganistanski imigrant za kojeg su vlasti rekle da ima mentalnu bolest i koji je izbjegao deportaciju.
Merz je tada izrazio ogorčenje i krenuo u akciju kako bi uvjerio birače da se na CDU može računati za reformu imigracijskog zakonodavstva.
U srijedu je u Bundestagu predstavio dva prijedloga – jedan fokusiran na osiguranje granica i deportaciju migranata koji su već dobili nalog za napuštanje zemlje, a drugi na davanje dodatnih ovlasti vlastima radi očuvanja nacionalne sigurnosti.
Oba prijedloga su sadržavala kritike na račun AfD-a. Ipak, AfD je glasao za njih, a podrška toj stranci bila je ključna za usvajanje prijedloga o granicama i deportacijama.
“Dugujemo to ljudima u našoj zemlji, a posebno žrtvama nasilja u proteklim mjesecima, da sada učinimo sve kako bismo ograničili ilegalnu migraciju, pritvorili tražioce azila koji moraju napustiti zemlju i konačno ih deportovali”, rekao je Merz poslanicima. Dodao je da bi bilo “nepodnošljivo” gledati AfD kako slavi usvajanje zakona.
Dan kasnije, Angela Merkel dala je rijedak javni komentar, osudivši Merzovo oslanjanje na stranku koja koketira s nacističkim sloganima i koju mnogi, uključujući njemačku obavještajnu službu, smatraju prijetnjom ustavnom poretku zemlje.
“Smatram da je pogrešno, svjesno omogućiti većini u Bundestagu da prvi put glasom AfD-a usvoji zakon”, rekla je Merkel.
I drugi su izrazili svoje nezadovoljstvo. Albrecht Weinberg, 99-godišnji preživjeli Holokausta, najavio je da će vratiti medalju koju mu je Njemačka dodijelila 2017. godine.
AfD je jedini pravi pobjednik
Godinama su mainstream stranke odbijale saradnju s krajnjom desnicom. Iako je AfD osvajao sve veći broj glasova na nacionalnim izborima, lideri tradicionalnih stranaka su uvjeravali Nijemce da AfD neće ući u vladu.
Merzov politički manevar bio je osmišljen da povrati birače koji su prešli krajnjoj desnici. Ali, zasad se čini da je imao suprotan efekat – AfD je jedini pravi pobjednik u cijeloj situaciji.
Kada je prijedlog usvojen u srijedu – tijesnom pobjedom, uz nekoliko suzdržanih članova CDU-a – lideri AfD-a su slavili. Grlili su se i fotografisali u Bundestagu. Merz je sjedio samo nekoliko metara dalje, smrknutog lica.
Liderka AfD-a i njihova kandidatkinja za kancelara, Alice Weidel, izjavila je nakon glasanja da je srijeda pokazala kako bi krajnja desnica mogla postati dio vladajuće većine nakon izbora.
Danas su rivalske mainstream stranke pokušale pronaći način da CDU povuče prijedlog, nudeći da ga vrate u odbor na doradu. Nakon tročasovne pauze u Bundestagu, Merz je insistirao na konačnom glasanju – i izgubio s razlikom od 12 glasova.
U suštini, udvostručio je svoj stav, povukavši se od poziva koji je dao u novembru, nakon što se tročlana koalicija Olafa Scholza raspala, kada je zagovarao da mainstream stranke izbjegavaju saradnju s krajnjom desnicom pri donošenju zakona.
Sada se postavlja pitanje može li Merz ponovo ujediniti svoju podijeljenu koaliciju. Drugo pitanje je hoće li, ako postane kancelar, otići još dalje u omogućavanju saradnje između konzervativaca i krajnje desnice.
Nekoliko poslanika ove sedmice spomenulo je Austriju, gdje sada izgleda vjerovatno da će vladajuću koaliciju formirati krajnje desna Slobodarska partija i konzervativna Austrijska narodna stranka. Bio bi to prvi put da krajnja desnica predvodi vladajuću koaliciju, iako je ranije bila manjinski partner u vlasti.
Merz i dalje tvrdi da neće razmatrati takvu koaliciju — ali da je pitanje migracija zahtijevalo hitnu akciju, čak i ako je to značilo glasanje zajedno s AfD-om.
“Mnogi su zabrinuti za stabilnost naše demokratije”, rekao je Merz u petak, prije glasanja, “ali barem isto toliko ljudi zabrinuto je za sigurnost i unutrašnji poredak naše zemlje”.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!