Kako ustupci nacističkoj Njemačkoj iz 1938. utječu na pregovore u Washingtonu 2025.

Ova je opasnost bila najveća na umu Volodimira Zelenskog kada se u ponedjeljak sastao s Trumpom u Washingtonu nakon prošlosedmičnog sastanka američkog predsjednika s Putinom. Dok Trump možda vidi dio Donbasa kao kost koju može baciti Putinu kako bi osigurao dogovor, Zelenski zna da bi takav ustupak potkopao svaki mirovni sporazum i pozicionirao Ruse da dublje prodru u srce Ukrajine.

"Ključno je da Europa ovo ne pretvori u još jedan minhenski ili jaltski trenutak", rekao je za POLITICO Tomáš Kopečný, češki vladin povjerenik za obnovu Ukrajine, referirajući se na zapadnjačku izdaju Čeha na minhenskom samitu 1938. i prodaju srednje i istočne Europe Josifu Staljinu na Jalti 1945.

Trump  je navodno  rekao da vjeruje da će Putin pristati na mirovni sporazum kojim bi se okončao rat ako Ukrajina preda cijelu Donjecku i Luhansku oblast na istoku; Rusija je okupirala gotovo cijeli Luhansk i tri četvrtine Donjecka.

Prkosni Zelenski je rekao da to neće učiniti.

"Nećemo napustiti Donbas. Ne možemo to učiniti. Donbas je za Ruse odskočna daska za buduću novu ofanzivu", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu prošli tjedan.

Vojni analitičari također upozoravaju da bi svaki ustupak u Donbasu mogao imati razorne posljedice na bojnom polju.

Prema Institutu za proučavanje rata (ISW), Kremlj zahtijeva da Ukrajina preda ono što Ukrajinci nazivaju svojim "pojasom tvrđava" - odbrambenu liniju temeljenu na jako utvrđenim gradovima koja se proteže kroz brda, šume i uz rijeke, a koja služi kao okosnica njihove odbrane od 2014. godine.

"Ukrajina je posljednjih 11 godina ulagala vrijeme, novac i trud u jačanje pojasa tvrđava i uspostavljanje značajne odbrambene industrijske i odbrambene infrastrukture u i oko tih gradova", rekao je institut.

Ako se to dogodi, Rusija bi pomaknula svoju frontovnu liniju otprilike 80 kilometara dalje na zapad, dok bi Ukrajina bila prisiljena graditi nove odbrambene položaje na ravnom i otvorenom terenu u susjednom Harkovu i Dnjepropetrovsku - što je daleko teže držati nego utvrđene gradove koje sada kontrolira.

"Ako danas napustimo Donbas, s naših utvrda, s našeg terena, s uzvisina koje kontroliramo, očito ćemo otvoriti mostobran za pripremu ofanzive Rusa", upozorio je Zelenski.

ISW se slaže. Prekid vatre pod tim uvjetima dao bi Moskvi "mnogo povoljniju početnu točku za buduću ofanzivu" i pokazuje Putinov "kontinuirani nedostatak interesa za pregovore u dobroj vjeri".

Britansko ministarstvo odbrane procijenilo je da bi za potpuno zauzimanje četiriju regija koje je Rusija ilegalno anektirala od Ukrajine trebalo više od četiri godine borbi i da bi to koštalo 1,9 miliona mrtvih i ranjenih vojnika.

"De facto priznanje ruske kontrole nad ukrajinskim teritorijima"

Nije prvi put da vanjske sile žele progurati potencijalno nepovoljan sporazum kako bi spriječile rat.

U septembru 1938. Adolf Hitler tvrdio je da bi predaja Sudeta, regije s etničkom većinom u kojoj su bili Nijemci, Reichu zadovoljila njegove ambicije i okončala prijetnju rata u Europi. Francuska i Britanija su se složile i zastrašivanjem natjerale Prag da prihvati. Hitler - čija je riječ bila jednako pouzdana kao i Putinova - rekao je da nema daljnjih teritorijalnih ambicija.

Čehoslovačka je nekoliko godina gradila hiljade bunkera, blokova i tvrđava u šumovitom i planinskom području - s modernom i dobro opremljenom vojskom od 1,2 miliona ljudi. Njemačka je sve osvojila bez ispaljenog metka.

Ukrajinci su vrlo dobro svjesni šta se dogodilo Česima prije 87 godina.ka nije mogla pružiti nikakav otpor.

Ukrajinci su vrlo dobro svjesni što se dogodilo Česima prije 87 godina.

"Bez sigurnosnih garancija, zamrzavanje rata znači drugi Minhen 1938.“, upozorio je Olexiy Haran, profesor komparativne politike na Nacionalnom univerzitetu Kijevsko-Mohylske akademije, u komentaru za njemački Federalni centar za građanski odgoj.

To je referenca na navodne sigurnosne garancije za Kijev, za koje je Trumpov pregovarač za rat u Ukrajini, investitor nekretnina Steve Witkoff, rekao da su slične NATO-ovoj odredbi o zajedničkoj odbrani iz članka 5 - iako je Trump više puta isključio pridruživanje Ukrajine daleko pouzdanijem atlantskom savezu.

Haran je tvrdio da "ako potpišemo sporazum o prekidu vatre ili čak održimo izbore bez sigurnosnih garancija, Putin bi mogao nastaviti svoju agresiju već sljedećeg dana". Takav sporazum, rekao je, "de facto bi priznao rusku kontrolu nad ukrajinskim teritorijima na neodređeno vrijeme" i ponovio pogreške iz 1938., kada su ustupci agresoru samo pozivali na daljnju eskalaciju.

Jaroslav Hrytsak, ukrajinski povjesničar i profesor na Ukrajinskom katoličkom univrezitetu, upozorio je da opasnost nadilazi još jednu izdaju u minhenskom stilu. "Ovo je i trenutak Jalte", rekao je.

Postoji i ljudski element u pomicanju granica.

Europa ima dugo iskustva s tim. Tokom Drugog svjetskog rata, Nijemci i Sovjeti su proveli masovne programe etničkog čišćenja nad svojim zarobljenim stanovništvom. Godine 1945. milioni etničkih Nijemaca protjerani su iz Čehoslovačke i Poljske.

Ako Ukrajina bude prisiljena dati cijeli Donbas Rusiji, tvrdio je Hrytsak, to će Moskvi dati pravo da "odlučuje o sudbini ljudi koji žive u bivšim zemljama sovjetskog bloka". To će biti učinjeno protiv volje lokalnog stanovništva, dodao je, "samo koristeći status velike moćne države i pravo da vlada nad manjim i slabijim državama".

Značajne razlike između 1938. i 2025.

Diplomati i vlade na istočnom krilu NATO-a upozoravaju da Rusija pokušava iskoristiti mirovne pregovore kako bi stekla stratešku prednost koju nije uspjela osvojiti na ratištu uprkos tri i pol godine krvavih borbi koje su je koštale više od milion žrtava.

"Rusija je vjerovatno svjesna da trenutno nema dovoljno vojnih sposobnosti da postigne svoje maksimalističke ciljeve samo na ratištu", napisala je latvijska obavještajna agencija u svom najnovijem izvještaju. Umjesto toga, Moskva "pokušava prisiliti Ukrajinu na ustupke raznim mjerama utjecaja".

Ipak, uprkos zabrinutosti da će Trump predati Ukrajinu Putinu, postoje značajne razlike između 2025. i 1938. godine.

Kada je postignut dogovor o Sudetima, Čehoslovačka nije pozvana za pregovarački stol. Ovaj put, Zelenski je bio u Bijeloj kući kako bi razgovarao s Trumpom i jasno je dao do znanja da želi primirje koje se temelji na trenutnoj liniji fronta između ukrajinskih i ruskih snaga.

Neki europski zvaničnici ostaju oprezno optimistični da SAD neće izdati Europu.

"Ne vidim da se ovo događa", rekao je Kopečný, češki posebni izaslanik za Ukrajinu, napominjući da Trump razgovara sa Zelenskim i s europskim saveznicima.

"Minhen i Jalta nisu ovako izgledali".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad