Kakva je sudbina krhkog primirja na Bliskom istoku: "Niko nikom ne vjeruje - Iran je izvaran više puta"

Kada je u pitanju utjecaj geopolitičkih dešavanja na našu zemlju, navodi da ona baš i nema neki značajan utjecaj kako u Evropi tako u svijetu, te da je u BiH na sceni neka vrsta permanentne krize.

"Ali sigurno da je posebno jako teško, jer naša zemlja je siromašnija od drugih i naravno da svjetske krize kao što je ova, s cijenama nafte, gnojiva, proizvodnju hrane, da to utječe na nas više nego na bogate zemlje", dodaje.

Što se samog primirja tiče, ističe da su svi iščekivali što skoriji prekid rata te da je u tom smislu prekid vatre dobra stvar. Ipak upozorava:

"Ovo nije pravo primirje, ovo je privremeni prekid neprijateljstava i ratova. S jedne strane dok se ne vidi kakvo će rješenje biti, da li će Amerikanci i Izrael kao agresorska strana uspjeti pronaći neku vrstu dogovora da postignu dugotrajniji mir. Ta primirja nisu garancija da će doći do trajnog mira, ali pozitivno je i osjeti se i u Irani u regiji i svijetu".

"Niko nikom ne vjeruje - Iranci su izvarani više puta"

Još prije dvije noći svijet je bio na ivici direktnog rata. Američki predsjednik Donald Trump prijetio je Iran​u potpunim uništenjem mostova i elektrana, pa čak i nestankom čitave civilizacije, uz rok koji je isticao u ranim jutarnjim satima po teheranskom vremenu. Sinoć dramatičan zaokret. Napadi su obustavljeni, proglašen je dvosedmični prekid vatre, Hormuški moreuz djelimično otvoren, a pregovori sele u Islamabad. Kako čitati ovo primirje i da li Iranci vjeruju u njega?

"Nijedna strana drugoj ne vjeruje. Kad su ove stvari u pitanju, pregovori o miru nakon ovako opansih ratova koji su se trebali za kratko vrijeme završiti s -americkog stajalista. Tu je više pitanje provjere nego vjerovanja, "trust and verify". Nema tu povjerenja, stvar je u tome da je Amerikancima bilo nužno da ovaj rat prestane, a Irancima je svakako u interesu i oni su bili spremni da se ovaj rat i dalje nastavi. Oni su odbijali američke prijedloge za obustavu rata jer su izvarani više puta. I prošle godine tokom 12-dnevnog sukoba, i ranije za vrijeme sukoba s Izraelom, dvaput su vođeni pregovori i u sred pregovora kada je bilo i dobrih rezultata, u oba momenta kada su se približili nekom zadovoljavajućem rješenju dolazilo je do napada. Amerikanci i Izrael su koristili pregovore kao pokriće, kao jedan instrument, manipulirali su pregovorima kako bi izvršili prepad i našli Irance nespremne", smatra naš sagovornik.

Da li primirje važi za sve osim za Izrael? Podsjeća na Gazu? Dok je Washington prijetio, Izrael je upozoravao civile i gađao konkretne ciljeve, uključujući željezničke mostove i naftne terminale. Vidimo li tu podjelu uloga – politički pritisak SAD‑a i vojnu eskalaciju Izraela?

"To je komplikovano pitanje kada je Izrael u pitanju. Izraelu nikako ne odgovara ovaj mir. Izrael je remetilac mira, sabotira svaki pokušaj. Kada postoje šanse kao sad da se osigura dugotrajni mir, to Izraelu ne odgovara. Zato što mu ne odgovara da u regiji postoji islamska republika, taj politički sistem, jer Izrael smatra Iran svojom - kako oni kažu egzistencijalnom prijetnjom. Iran je strateški konkurent Izraelu", odgovara stručnjak.

"Gaza je veliko razočarenje"

Osvrnuvši se na rat u Gazi, i povlačeći paralelu između ova dva sukoba, ističe:

"Gaza je veliko razočarenje, jer za vrijeme dvije godine genocida u Gazi, što se dešavalo uglavnom za vrijeme predsjednika Bidena, i nažalost ni ta administracija nije ozbiljno pokušavala da zaustavi genocid i to je vrlo razočaravajuće. Ali ni evropske zemlje, članice EU nisu ništa učinile. Štaviše, pružale su zaštitu diplomatsku i političku, snadbijevali Izrael oružjem i drugim sredstvima. Možemo ulaziti u razloge, ima raznih političkih razloga, ima i osjećaj evropske krivnje pogotovo Njemačke, itd. A onda se koristi i taj 7. oktobar 2023. koji je bio okidač za izraelsku odmazdu nad Gazom, a Hamas kao pokret otpora je iskorištavan kao izgovor da se uništi svaki oblik otpora. Izrael želi da uspostavi jedan judeocentrični, iako je možda pogrešno upotrijebiti tu riječ jer se većina Jevreja u svijetu suprostavlja supremacijskoj ideologiji Izraela, čak ni svi u Izraelu nisu za takvu izraelsku politiku. Ali oni su u ovom trenutku nemoćni, jer je na vlasti jedna esktemna grupa ljudi ".

U nastavku pojašnjava da, kada su u pitanju odnosi između SAD-a i Izraela, u samoj Americi postoji obziljna rasprava o tome da li je ovo što se dešava pod utjecajem proizraleskog, cionističkog lobija, ističući da bi bilo jako pogrešno taj lobi etiketirati kao jevrejski, jer ogroman broj Jevreja u Americi - uključujući političare i akademsku zajednicu, su neki od najvećih protivnika izraelske ekspanzionističke politike.

"Jedna škola mišljenja smatra da je Izrael toliko moćan da rukovodi američkom vanjskom potliikom na Bliskom istoku, ja ne mislim da je tako i da je toliko taj lobi moćan. Postoji druga škola koja tvrdi da Amerikanci koriste Izrael, i ja sam bliže tome, jer mislim da je Izrael mala država, da ne bi mogla opstati bez američke podrške. Otkad je Izrael proglašen državom, Amerika, odnosno njeni poreski obveznici su dali 300 milijardi dolara i svake godine se odvaja veliki dio novca za Izrael. S druge strane, američke amidnistracije su ovisne o tom moćnom utjecaju. Dakle, postoji simbiotička relacija, ni jedno ni drugo, nego su spojeni interesima, a ono što je najznačajnije jeste da nikakav lobi u Americi ne bi mogao utjecati na američku vanjsku politiku da se interesi ne poklapaju s interesima američkih korporacija, Wall Streeta, velikih tehnoloških kompanija", pojasnio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad