Kina i Njemačka najavile jačanje trgovinske saradnje

Klingbeil je u Pekingu boravio kao prvi ministar iz Vlade kancelara Friedricha Merza, više od šest mjeseci nakon što je konzervativna koalicija preuzela dužnost. Posjeta dolazi i nakon što je prošlog mjeseca otkazan put ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, kojem je Peking odobrio samo jedan od planiranih sastanaka.

Odnosi su bili posebno zategnuti zbog kineskih ograničenja na izvoz čipova i rijetkih metala, što je prouzrokovalo ozbiljne poremećaje u poslovanju njemačkih kompanija. He Lifeng je pozvao na “jačanje usklađivanja razvojnih strategija” i iskorištavanje “neiskorištenih potencijala” saradnje, uz naglasak na potrebu osiguravanja pravednih uslova na kineskom tržištu.

Klingbeil je u Kinu stigao manje od sedmicu nakon što je njemački parlament imenovao ekspertsku komisiju koja će preispitati trgovinsku politiku prema Pekingu. Istaknuo je kako i Berlin i Peking imaju obavezu raditi na stvaranju “fer, pravednog i nediskriminirajućeg poslovnog okruženja”.

Uprkos tenzijama oko kineske podrške Rusiji, situacije u Indo-Pacifiku te oštrim kritikama Berlina zbog ljudskih prava i državnih subvencija kineskoj industriji, dvije zemlje ostaju povezane intenzivnim i obostrano korisnim ekonomskim odnosom. Ti odnosi dodatno su dobili na značaju nakon što su globalna tržišta osjetila pritisak tarifa američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Njemačka i Kina zajedno mogu pronaći odgovore na izazove našeg vremena,” rekao je Klingbeil, pozivajući Peking da sarađuje s Berlinom na okončanju rata u Ukrajini, naglasivši da Kina ima potencijal igrati ključnu ulogu.

Prema kineskim podacima, Peking je prošle godine kupio 95 milijardi dolara vrijednosti njemačke robe, od čega je oko 12% činila automobilska industrija. S druge strane, Njemačka je uvezla 107 milijardi dolara kineskih proizvoda, uglavnom elektronskih komponenti i čipova. Njemačka se ističe i kao ključni investitor u Kini, sa 6,6 milijardi dolara ulaganja u 2024. godini, što čini 45% ukupnih direktnih stranih investicija iz EU i Ujedinjenog Kraljevstva.

Za Berlin, kinesko tržište automobila ostaje gotovo nezamjenjivo, odgovorno za trećinu globalne prodaje njemačkih proizvođača, dok hemijski i farmaceutski sektor također ima snažnu prisutnost. Međutim, njemačke firme suočavaju se s rastućom konkurencijom domaćih kineskih kompanija.

I Kina i Njemačka teško su pogođene Trumpovim tarifama, što je dovelo do toga da Kina u prvih osam mjeseci ove godine preuzme poziciju najvećeg njemačkog trgovinskog partnera, ispred Sjedinjenih Država.

Njemački ministar vanjskih poslova posljednjih mjeseci zauzima sve oštriji stav prema Kini, nadmašujući čak i retoriku svoje prethodnice Annalene Baerbock, koja je predsjednika Xi Jinpinga nazivala “diktatorom”, navodi Reuters.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad