Kina obara rekorde: Zaradila bilion dolara više od izvoza nego što je potrošila na uvoz, a iza uspjeha krije se problem

Prema podacima kineske Generalne carinske uprave, trgovinski suficit od januara do oktobra dostigao je približno 1,04 biliona dolara.

To znači da je vrijednost robe koju je Kina izvezla u tom periodu bila za toliko veća od vrijednosti robe koju je uvezla.

Kina je 2025. godine prvi put zabilježila godišnji suficit veći od bilion dolara, a sada je tu granicu dostigla već u oktobru, mjesec ranije nego prošle godine.

Analitičari očekuju da bi ukupni rezultat za 2026. mogao premašiti prošlogodišnji rekord od približno 1,2 biliona dolara.

Izvoz porastao za više od 35 posto

Kineski izvoz u oktobru porastao je za 35,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, premašivši očekivanja ekonomista koje je anketirao Reuters.

Analitičari su predviđali rast od 33,5 posto.

Istovremeno, uvoz je porastao za 41,6 posto, znatno više od očekivanih 32 posto.

Zbog snažnog rasta uvoza, mjesečni trgovinski suficit smanjen je sa 133,5 milijardi dolara u septembru na približno 105,3 milijarde dolara u oktobru.

Ipak, ukupni rezultat za prvih deset mjeseci pokazuje koliko je kineska izvozna industrija ojačala.

Posebno se ističu tehnološki proizvodi.

Vrijednost kineskog izvoza poluprovodnika porasla je za 111,1 posto u prvih deset mjeseci ove godine, dok je izvoz visokotehnoloških proizvoda povećan za 47,9 posto.

Umjetna inteligencija postala pokretač izvoza

Jedan od najvažnijih razloga snažnog rasta kineskog izvoza jeste globalna utrka u izgradnji infrastrukture za umjetnu inteligenciju.

Velike tehnološke kompanije i države ulažu ogromna sredstva u podatkovne centre, elektronske komponente i drugu opremu potrebnu za razvoj naprednih AI sistema.

Kineski proizvođači imaju značajnu ulogu u međunarodnim lancima snabdijevanja tom opremom.

Zahvaljujući tome, potražnja za kineskim tehnološkim proizvodima nastavila je rasti uprkos trgovinskim ograničenjima i carinama koje uvode pojedine zapadne zemlje.

Analitičari očekuju da bi potražnja povezana s umjetnom inteligencijom mogla ostati snažna i tokom 2027. godine.

Međutim, upozoravaju da bi eventualno usporavanje ulaganja u AI moglo ozbiljno pogoditi kineski izvoz.

Veliki problem iza rekordnih rezultata

Iako podaci o izvozu djeluju impresivno, oni istovremeno otkrivaju jednu od ključnih slabosti kineske ekonomije.

Domaći potrošači i dalje su oprezni s trošenjem novca, dok dugotrajna kriza na tržištu nekretnina negativno utiče na bogatstvo domaćinstava i povjerenje u ekonomiju.

Zbog toga se kineske kompanije sve više oslanjaju na prodaju proizvoda u inostranstvu.

To je posebno vidljivo u automobilskoj industriji.

Dok kineski proizvođači nastavljaju povećavati izvoz automobila, prodaja vozila na domaćem tržištu u oktobru je pala dvanaesti mjesec zaredom, pokazuju podaci industrijskog udruženja koje prenosi Reuters.

Ekonomisti upozoravaju da takav model rasta dugoročno nosi rizike.

Ako kineska ekonomija postane previše zavisna od potražnje u drugim državama, svako globalno usporavanje ili uvođenje novih trgovinskih barijera moglo bi imati ozbiljne posljedice.

Evropska unija sve zabrinutija

Ogroman kineski trgovinski suficit izaziva sve veću zabrinutost među njenim najvažnijim trgovinskim partnerima.

Evropska unija već duže vrijeme upozorava na neravnotežu u trgovinskim odnosima s Kinom i konkurenciju kineskih proizvođača koji imaju snažnu industrijsku podršku.

Prema podacima koje prenosi Associated Press, kineski trgovinski suficit s Evropskom unijom premašio je 310 milijardi dolara u prvih deset mjeseci ove godine.

Evropske vlasti razmatraju i provode različite mjere kojima nastoje zaštititi domaće proizvođače od konkurencije za koju smatraju da posluje pod neravnopravnim uslovima.

Analitičari upozoravaju da bi daljnji rast kineskog izvoza mogao izazvati nove carine i druge trgovinske prepreke.

„Rizik od dodatnih carina i drugih trgovinskih barijera ostat će visok u 2027. godini, posebno dok kineski proizvođači nastavljaju širiti prisustvo na stranim tržištima“, rekao je Joe Peissel, vodeći makroekonomista kompanije Trivium China.

Poseban problem predstavlja činjenica da Kina proizvodi znatno više određenih industrijskih proizvoda nego što njeno domaće tržište može apsorbovati.

Višak proizvodnje zato završava na međunarodnom tržištu, gdje dodatno pojačava konkurenciju.

Trump i Xi pred novim razgovorima

Najnoviji podaci objavljeni su uoči očekivanog susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog lidera Xi Jinpinga na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Shenzhenu naredne sedmice.

Trgovinski odnosi između dvije najveće svjetske ekonomije posljednjih godina obilježeni su carinama, ograničenjima izvoza tehnologije i sporovima oko pristupa tržištima.

Peking je u ponedjeljak zvanično potvrdio produženje trgovinskog primirja sa Sjedinjenim Američkim Državama za dodatna dva mjeseca.

Ipak, ključna pitanja ostaju neriješena.

Kineski trgovinski suficit sa SAD-om u oktobru iznosio je približno 32,7 milijardi dolara, nešto manje nego prethodnog mjeseca.

Takva neravnoteža ostaje jedan od glavnih izvora napetosti između Washingtona i Pekinga.

Može li Kina nastaviti ovim tempom?

Za sada kineski izvoz pokazuje izuzetnu otpornost.

Snažna potražnja za tehnološkim proizvodima, automobilima i industrijskom opremom omogućava Pekingu da ublaži posljedice slabije domaće potrošnje.

Međutim, ekonomski analitičari upozoravaju da rekordni trgovinski suficit ne mora značiti i podjednako snažnu domaću ekonomiju.

Naprotiv, on može pokazivati koliko se kineski privredni rast oslanja na kupce iz drugih država.

Ako se globalna potražnja za umjetnom inteligencijom uspori ili veliki trgovinski partneri uvedu dodatne prepreke kineskoj robi, taj model mogao bi se naći pod ozbiljnim pritiskom.

Zbog toga će rekordni rezultati kineskog izvoza vjerovatno istovremeno biti razlog za zadovoljstvo u Pekingu i novu zabrinutost u Washingtonu i Bruxellesu.