Kineska blokada Tajvana bi se smatrala činom rata s dalekosežnim posljedicama za međunarodnu trgovinu, izjavio je u srijedu tajvanski ministar odbrane Wellington Koo, nakon vojnih vježbi koje je Kina prošle sedmice izvela, simulirajući takav scenario.

Kina, koja smatra Tajvan svojim teritorijem, proteklih pet godina gotovo svakodnevno izvodi vojne aktivnosti oko ostrva, uključujući vojne vježbe koje obuhvataju scenarije blokada i napada na luke. Vlada Tajvana odbacuje kineske teritorijalne zahtjeve.

Najnovije kineske ratne igre, izvedene prošle sedmice, uključivale su simulacije blokiranja ključnih luka i područja te napade na pomorske i kopnene ciljeve, navode kineske vlasti.

U razgovorima sa novinarima u parlamentu, Koo je naglasio da, iako su vježbe pod nazivom “Združeni mač-2024B” bile ograničene na određenu oblast, nije bilo zona zabrane letenja ili plovidbe.

“Ako zaista želite izvesti takozvanu blokadu, koja prema međunarodnom pravu podrazumijeva zabranu ulaska svih aviona i brodova u određenu oblast, to se prema rezolucijama Ujedinjenih nacija smatra oblikom rata,” rekao je Koo.

“Želim naglasiti da su vojne vježbe i stvarna blokada potpuno različiti događaji, kao što su i njihove posljedice na međunarodnu zajednicu različite.”

Istakao je da jedna petina svjetskog tereta prolazi kroz Tajvanski moreuz, te da bi blokada imala ozbiljne posljedice daleko izvan Tajvana.

“Međunarodna zajednica ne bi mogla samo stajati po strani i gledati,” dodao je Koo.

I dok su vojne vježbe trajale samo jedan dan, kineske vojne aktivnosti se nastavljaju. Kina nikada nije isključila upotrebu sile kako bi preuzela kontrolu nad Tajvanom.

Tajvansko Ministarstvo odbrane ranije u srijedu potvrdilo je da je grupa kineskih nosača aviona, predvođena Liaoningom, najstarijim od tri kineska nosača aviona, prošla kroz Tajvanski moreuz i krenula prema sjeveru, nakon prolaska pored ostrva Pratas, koje kontroliše Tajvan.

Ministarstvo je izvijestilo da su kineski brodovi primijećeni u utorak navečer, a tajvanske snage su pratile njihovo kretanje. Ostrva Pratas nalaze se na sjevernom dijelu Južnog kineskog mora.

Koo je naveo da se Liaoning kretao zapadnom stranom središnje linije u moreuzu, koju Kina ne priznaje kao zvaničnu granicu.

Liaoning je također učestvovao u prošlosedmičnim kineskim vojnim vježbama u blizini Tajvana, a Tajvan je tada izvijestio da je nosač aviona operirao uz jugoistočnu obalu ostrva, lansirajući avione sa svoje palube.

Prošlog mjeseca Japan je saopćio da je isti nosač po prvi put ušao u japanske teritorijalne vode.

Kina je i ranije provodila prolazak svojih nosača kroz strateški Tajvanski moreuz, uključujući decembar prošle godine, neposredno prije izbora na Tajvanu.

Peking tvrdi da ima nadležnost nad gotovo 180 kilometara širokim moreuzom, koji je ključna ruta za međunarodnu trgovinu. Tajvan i Sjedinjene Američke Države osporavaju taj stav, tvrdeći da je moreuz međunarodni vodeni put.

Američka mornarica redovno prolazi kroz Tajvanski moreuz kako bi potvrdila pravo na slobodu navigacije. Slične misije su provodile i druge savezničke zemlje, poput Kanade, Njemačke i Velike Britanije, što je izazvalo ljutnju Pekinga.

Tajvan također izražava zabrinutost zbog kineske upotrebe obalne straže u posljednjim vojnim vježbama, te je posebno zabrinut da bi kineske vlasti mogle pretraživati i inspekcijski zaustavljati civilne brodove iz Tajvana.

Tajvanska obalna straža, u izvještaju parlamentu u srijedu, navela je da će, ako dođe do takvih incidenata, njeni brodovi odgovoriti po principu “ni izazivanja ni povlačenja”, koristeći svu snagu kako bi spriječili takve postupke, prenosi CNN.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad