Klimatska kriza uzrokovala je dodatnih šest sedmica opasno vrućih dana u 2024. godine za prosječnu osobu, pojačavajući kobni učinak toplinskih valova širom svijeta.

Efekti globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem bili su daleko gori za neke ljude, pokazala je analiza World Weather Attribution (WWA) i Climate Centrala. Najteže su pogođene one u karipskim i pacifičkim otočnim državama. Mnogi su izdržali oko 150 dana više opasnih vrućina nego što bi izdržali bez globalnog zagrijavanja, gotovo pola godine.

Gotovo polovica zemalja svijeta izdržala je najmanje dva mjeseca visokorizičnih temperatura. Čak i u najmanje pogođenim mjestima, poput Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Australije, zagađenje ugljikom izgaranjem fosilnih goriva dovelo je do dodatne tri sedmice povišenih temperatura.

Pogoršani toplinski valovi najsmrtonosnija su posljedica klimatskog vanrednog stanja. Prestanak spaljivanja ugljena, nafte i plina bio je ključan za zaustavljanje još gorih efekata, rekli su naučnici, a predviđa se da će 2024. biti najtoplija godina u historiji s rekordno visokim emisijama ugljika.

Istraživači su pozvali da se smrtni slučajevi uzrokovani toplinskim valovima prijavljuju u stvarnom vremenu, a trenutni podaci su “vrlo podcijenjeni” zbog nedostatka praćenja. Moguće je da su milioni ljudi umrli od posljedica globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem u posljednjim decenijama

“Utjecaji zagrijavanja fosilnih goriva nikad nisu bili jasniji ili razorniji nego 2024. i prouzročili su neumoljivu patnju”, rekla je dr. Friederike Otto, s Imperial Collegea u Londonu i suvoditeljica WWA-a. “Poplave u Španiji, uragani u SAD-u, suša u Amazoniji i poplave diljem Afrike samo su neki od primjera. Tačno znamo šta trebamo učiniti da spriječimo pogoršanje situacije: prestati sagorijevati fosilna goriva”.

“Gotovo posvuda na Zemlji dnevne temperature koje su dovoljno visoke da ugroze ljudsko zdravlje postale su sve češće zbog klimatskih promjena”, rekao je Joseph Giguere, istraživački tehničar u Climate Centralu.

Guardian je u novembru otkrio da je klimatska kriza uzrokovala desetine nekad nemogućih toplinskih valova, kao i da je stotine drugih ekstremnih vremenskih događaja učinila ozbiljnijim ili vjerojatnijim da će se dogoditi.

Nova analiza identificirala je lokalne “dane opasne vrućine” izračunavanjem granične temperature za najtoplijih 10% dana od 1991.-2020. Ovi su dani povezani s povećanim zdravstvenim rizicima.

Istraživači su zatim uporedili broj dana koji premašuju ovaj prag u 2024. s onima u scenariju bez globalnog zagrijavanja kako bi izračunali koliko je dodatnih vrućih dana uzrokovano klimatskom krizom.

Otkrili su da je prosječna osoba bila izložena još 41 dan opasnim vrućinama, naglašavajući kako je klimatska kriza izložila još milione ljudi opasnim temperaturama tokom dužih razdoblja u godini.

Indonezija, stanište 280 miliona ljudi, iskusila je 122 dana dodatne opasne vrućine, kao i Singapur i mnoge države Srednje Amerike.

Na Bliskom istoku, ljudi u Saudijskoj Arabiji izdržali su 70 dodatnih vrućih dana, u godini kada je najmanje 1.300 hodočasnika umrlo tokom ekstremne vrućine.

Brazil i Bangladeš izdržali su oko 50 ekstra vrućih dana, dok su Španija, Norveška i balkanske zemlje imale dodatnih mjesec dana visokih temperatura.

Pet milijardi ljudi, gotovo dvije trećine svjetske populacije, iskusilo je povišene temperature koje su bile najmanje dvostruko veće zbog globalnog zagrijavanja 21. jula, jednog od najtoplijih dana u godini.

Uragani su također bili pojačani klimatskom krizom 2024. Kristina Dahl, potpredsjednica za nauku u Climate Centralu, rekla je: “Naše su analize pokazale da je svaki atlantski uragan ove godine bio jači zbog klimatskih promjena, te da su uragani Beryl i Milton , koje su obje bile oluje pete kategorije, ne bi dosegle tu razinu da nije bilo klimatskih promjena”.

Nedavna analiza WWA pokazala je da je izniman niz od šest tajfuna na Filipinima u 30 dana, koji su pogodili 13 miliona ljudi, bio vjerovatniji i ozbiljniji zbog globalnog zagrijavanja.

Julie Arrighi, direktorica programa u Klimatskom centru Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, rekla je kako je “još jedna razorna godina ekstremnih vremenskih prilika pokazala da nismo dobro pripremljeni za život na [trenutnoj razini] zatopljenja. U 2025. godini ključno je da svaka zemlja ubrza napore za prilagodbu klimatskim promjenama i da sredstva osiguraju bogate nacije kako bi se zemljama u razvoju pomoglo da postanu otpornije”.

Mjere bi trebale uključivati ​​bolje sisteme ranog upozoravanja, koji su spasili živote, i prijavu smrti od vrućine, rekli su istraživači.

“U većini zemalja uopće nema izvještaja o toplinskim valovima, što znači da su brojke koje imamo uvijek jako podcijenjene”, rekao je Otto. “Ako ne možemo uvjerljivo saopštiti da zapravo mnogo ljudi umire, puno je teže podići svijest da su toplinski valovi daleko najsmrtonosniji ekstremni događaji, a to su ekstremni događaji u kojima klimatske promjene stvarno mijenjaju situaciju”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje