Prije 100 dana, 24. februara, Rusija je započela rat protiv istočnog susjeda Ukrajine.

Prvih 100 dana rata dovelo je do razornih posljedica po djecu neviđenih od Drugog svjetskog rata, dok je u prosjeku najmanje dvoje djece ubijeno dnevno, saopštile su Ujedinjene nacije (UN) povodom Međunarodnog dana zaštite djece, koji se obilježava 1. juna svake godine.

Najmanje 243 djece je poginulo od posljedica ruskih napada, dok je još 446 djece ranjeno, saopštio je u srijedu Ured glavnog tužioca Ukrajine.

Prema procjenama UN-a, najmanje 4.149 civila je ubijeno, a 4.945 ranjeno u Ukrajini od početka rata, a vjeruje se da je stvarni broj mnogo veći.

Više od 6,8 miliona ljudi pobjeglo je u druge zemlje, a 7,7 miliona je interno raseljeno, saopštila je agencija UN-a za izbjeglice.

Ruska i ukrajinska delegacija održale su ukupno četiri kruga pregovora za stolom kako bi osigurale prekid vatre, od kojih su tri bila u Bjelorusiji i jedan u Turskoj.

U Bjelorusiji su se delegacije mogle dogovoriti samo o humanitarnim koridorima za evakuaciju civila iz zona sukoba.

Kao rezultat pokušaja posredovanja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ukrajinska strana je ruskoj strani predala nacrt sporazuma tokom pregovora održanih u Istanbulu 29. marta.

U nastavku teksta su ključni momenti iz prvih 100 dana rata:

 ‘Specijalna vojna intervencija’

U ranim satima 24. februara, ruski predsjednik Vladimir Putin dao je zeleno svjetlo za “specijalnu vojnu intervenciju” u istočnom dijelu Ukrajine u Donbasu, koja je dovela do početka rata.

Ruska vojna intervencija u Ukrajini bila je “prisilna mjera”, tvrdio je Putin.

Ukrajina je najavila da će uvesti policijski čas od 22 do 6 sati ujutru u gradovima Čerkasi, Dnjepar i Mikolajv, kao i u glavnom gradu Kijevu.

Sljedećeg dana ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je opštu mobilizaciju.

Vijeće Evrope suspendovalo je pravo Rusije na predstavljanje “kao rezultat njenog oružanog napada na Ukrajinu”.

U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da Rusija želi zamijeniti ukrajinsku vladu.

Evropska unija, Velika Britanija, SAD i Kanada objavile su 27. februara da će “određene” ruske banke biti uklonjene iz bankarskog sistema Svjetskog društva za međubankarsku finansijsku telekomunikaciju (SWIFT).

U međuvremenu, EU je zabranila ruskim civilnim avionima ulazak u vazdušni prostor EU.

Ukrajina je potom podnijela zahtjev za ulazak u EU. Blok je odobrio paket podrške ukrajinskoj vojsci od 554 miliona dolara. Po prvi put, EU je finansirala kupovinu i isporuku oružja i opreme zemlji koja je napadnuta, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Napadnut Mariupolj

Uprkos snažnom otporu Ukrajine, ruske snage su gađale vojne infrastrukturne objekte i okupirale gradove Harkov i Mariupolj od početka rata.

S obzirom na to da sukobi između ukrajinske i ruske vojske u regiji Harkov i dalje traju, ukrajinske vlasti su objavile da su povratile kontrolu nad nekim naseljima u toj oblasti.

U prvom mjesecu rata, ruske trupe su imale za cilj da zauzmu strateške gradove na obali Azovskog mora i zauzele lučki grad Berdjansk. U trećem mjesecu rata, Mariupolj, jedan od najvažnijih lučkih gradova Ukrajine na Azovskom moru, pao je pod rusku kontrolu nakon duge opsade. Nakon višednevnih borbi, Mariupolj je pretvoren u ruševine.

Dana 9. marta rusko bombardovanje u Mariupolju je uništilo dječiju bolnicu, saopštilo je gradsko veće.

Sledećeg dana, ruske snage bombardovale su koridor za evakuaciju, sprečavajući humanitarne zalihe da stignu do Mariupolja.

Herson je postao još jedan grad koji je došao pod kontrolu ruske vojske.

Po prvi put u jeku rata, ministri vanjskih poslova Rusije i Ukrajine održali su razgovore na visokom nivou u Turkiye.

Do kraja marta, gradsko veće Mariupolja tvrdilo je da je Rusija autobusima ilegalno deportovala 15.000 civila u Rusiju.

Takođe, Zelenski je tvrdio da je 90 posto zgrada u Mariupolju uništeno ruskim bombardovanjem.

Tragedija u Buči

Početkom aprila, Mikhail Podoljak, savjetnik Zelenskog, rekao je da su u gradu Buča u blizini glavnog grada Kijeva, nakon povlačenja ruskih trupa, pronađena tijela ubijenih civila čije su ruke bile vezane.

Međutim, ruske vlasti su odbacile tu tvrdnju, rekavši da su navodne ratne zločine inscenirale ukrajinske vlasti i da predstavljaju “provokaciju”.

Ukrajinski glavni tužilac rekao je da su tijela najmanje 410 civila pronađena u Buči i široj regiji Kijeva.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg je 7. aprila osudio “užasne” scene iz Buče, rekavši da oni koji su počinili zločine moraju biti izvedeni pred lice pravde.

EU je usvojila peti paket sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Do tada je Ukrajina preuzela čitav region Kijeva od ruskih snaga, saopštilo je Ministarstvo odbrane zemlje.

Američki predsjednik Joe Biden je 13. aprila situaciju u Ukrajini opisao kao “genocid”, a rusko predsjednik nazvao “diktatorom”.

SAD su objavile tranšu od 800 miliona dolara za isporuku vojne opreme Ukrajini.

U osmoj sedmici ruskog rata, zamjenik ukrajinskog premijera rekao je da će biti otvoreno devet humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz opkoljenih gradova u zemlji.

Lideri Poljske, Letonije, Estonije i Litvanije posjetili su Zelenskog u Kijevu u znak podrške.

Nova ofanziva velikih razmjera

Zelenski je 18. aprila objavio da Rusija počinje novu ofanzivu na istoku Ukrajine kako bi preuzela punu kontrolu nad regijama Lugansk i Donjeck.

“Sada se može konstatovati da su ruske trupe započele bitku za Donbas, za koju su se dugo pripremale. Veliki dio ruske vojske sada je fokusiran na ovu ofanzivu”, rekao je Zelenski u video obraćanju naciji 54. dana rata.

Zelenskyy je također formalno predao popunjen upitnik Ukrajine za članstvo, što je prvi korak na putu ka početku pregovora o članstvu u EU.

U međuvremenu, ruske trupe nastavile su napredovati u pravcu istočnih gradova Popasne, Malinke i Rubižne i granatirati Harkov.

 Odesa i Nikolajev

Zelenski se 1. maja sastao sa predsjedavajućom Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi u Kijevu, dok Ukrajina tvrdi da je najmanje 24.200 ruskih vojnika je dotad ubijeno.

U 11. sedmici rata, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da će njegova zemlja nastaviti svoju vojnu podršku kako bi pomogla Ukrajini da se odbrani od Rusije.

Ruske trupe ostvarile su velike pomake oko Severodonjecka u istočnom ukrajinskom regionu Luganska.

Obraćajući se povodom 77. Dana pobjede na Crvenom trgu u Moskvi 9. maja, Putin je rekao da je njegova “specijalna vojna operacija” u Ukrajini neophodna.

U međuvremenu, Rusija je pojačala svoje napade na regione Odesa i Mikolajiv. Od druge sedmice maja pojačani su sukobi oko ostrva Snake, koje ima stratešku lokaciju na jugozapadu Ukrajine u Crnom moru.

Iako je ukrajinska vojska pokušavala da zauzme ostrvo koje je od početka rata bilo pod kontrolom Rusa, njihovi napori su bili neuspješni.

Ukrajinska kontraofanziva se nastavlja

U 12. sedmici ruskog rata protiv Ukrajine, snage te zemlje nastavile su kontraofanzivu protiv ruskih trupa u istočnom dijelu zemlje.

Ukrajinski generalštab je prvi put izvjestio da se ruske snage fokusiraju na povlačenje iz Harkova.

Ukrajina je, u međuvremenu, pobijedila na 66. takmičenju za pjesmu Evrovizije održanom u Italiji, pobijedivši na takmičenju po treći put u svojoj istoriji.

Prekinuti mirovni pregovori

Podoljak je 17. maja objavio da su pregovori između Ukrajine i Rusije trenutno obustavljeni.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je Zelenskom veću isporuku oružja Ukrajini i potvrdio da će o zahtjevu Kijeva za članstvo u EU sljedećeg mjeseca raspravljati vladajuće tijelo bloka.

Zemlje članice G7 objavile su da će osigurati 19,8 milijardi dolara ekonomske pomoći Ukrajini kako bi zemlja zatvorila svoj finansijski jaz i nastavila pružati osnovne usluge svom narodu.

Borbe oko Popasne

Ruske trupe su navodno probile ukrajinske linije sjeverno i zapadno od Popasne u regiji Severodonjeck.

Rusija tvrdi da se 1.908 ukrajinskih boraca u fabrici Azovstal u Mariupolju predalo.

Ukrajinski lider je 21. maja rekao da je njegova zemlja spremna da razmijeni svoje trupe koje su se predale u čeličani Azovstal u Mariupolju za ruske zarobljenike.

Nakon evakuacije posljednjih ljudi iz čeličane Azovstal, rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da ima potpunu kontrolu nad Mariupoljom.

Visoki komesar UN-a za ljudska prava izvještava o stradanju 3.930 ukrajinskih civila od početka rata.

U međuvremenu, Zelenski je objavio da je Rusija lansirala 2.275 projektila i 3.000 zračnih udara na Ukrajinu.

Rusko državljanstvo

Putin je 25. maja potpisao dekret kojim se ublažavaju pravila sticanja ruskog državljanstva za stanovnike ukrajinskih oblasti Herson i Zaporožja, koje su trenutno pod kontrolom ruske vojske.

Rusija je najavila da će otvoriti morske koridore za strane brodove na Crnom moru.

Ukrajina tvrdi da je najmanje 30.000 ruskih vojnika poginulo u ratu.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je grad Liman u regionu Donjecka na istoku Ukrajine pao pod potpunu kontrolu ruskih snaga.

Turski lider Erdogan je 30. maja u telefonskom razgovoru odvojeno razgovarao o situaciji u Ukrajini s Putinom i Zelenskim.

Zemlje EU složile su se da do kraja 2022. smanje količinu nafte iz Rusije za 90 posto.

Sa ciljem uspostavljanja sigurnosnog koridora, najviši ruski diplomata i vojna delegacija doputovaće u Turkiyu 8. juna, izjavio je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

Biden najavljuje da će SAD dati Ukrajini “naprednije raketne sisteme” za gađanje “ključnih ciljeva na bojnom polju”.