Ko je Stephen Miller, čovjek kojem je Trump povjerio Bijelu kuću: Arhitekta deportacija sada dobija još veću moć

Miller (41) zamjenjuje Susie Wiles, prvu ženu na čelu kabineta Bijele kuće, koja nakon ostavke prelazi u Trumpov politički tim.

Za razliku od Wiles, koja je nastojala koordinirati različite interese unutar administracije i održavati odnose s političkim i poslovnim saveznicima, Miller je poznat kao ideološki beskompromisan saradnik predsjednika.

Reuters je u nedjelju, pozivajući se na zvaničnike administracije, republikance i političke analitičare, objavio da njegovo imenovanje signalizira pripreme za konfrontaciju s demokratama tokom posljednje dvije godine Trumpovog mandata.

Od studentskog konzervativca do Trumpovog najbližeg saradnika

Miller je odrastao u liberalnoj Santa Monici u Kaliforniji, ali je već tokom studija na Univerzitetu Duke stekao reputaciju borbenog konzervativca.

Političku karijeru gradio je kao saradnik republikanskih kongresmena, uključujući senatora Jeffa Sessionsa, jednog od ranih zagovornika restriktivne imigracijske politike.

Trumpovoj predsjedničkoj kampanji pridružio se 2016. godine, a tokom prvog predsjedničkog mandata radio je kao savjetnik i pisac govora, postavši jedan od ključnih ljudi za oblikovanje imigracijske politike.

Nakon Trumpovog izbornog poraza 2020. osnovao je konzervativnu organizaciju America First Legal, koja je pravnim postupcima osporavala politike raznolikosti i uključivanja u američkim institucijama i kompanijama.

Po Trumpovom povratku na vlast 2025. godine postao je zamjenik šefa kabineta za politiku i savjetnik za unutrašnju sigurnost.

Čovjek iza masovnih deportacija

Millerov najprepoznatljiviji politički projekat jeste Trumpova oštra imigracijska politika.

Prema Reutersu, upravo je on postavio cilj od 3.000 hapšenja migranata dnevno, znatno više nego tokom prethodnih administracija.

Zagovarao je da američka imigracijska služba ICE provodi hapšenja ne samo osoba s kriminalnim dosjeima nego i drugih ljudi koji nezakonito borave u zemlji, uključujući one koji u SAD-u žive decenijama.

Podržavao je i pokušaje ograničavanja automatskog sticanja američkog državljanstva rođenjem na teritoriji SAD-a, što je dovelo do pravnih i ustavnih sporova.

Njegove metode izazvale su oštre kritike demokrata i organizacija za ljudska prava, ali su istovremeno učvrstile njegov položaj među Trumpovim najodanijim saradnicima.

Ipak, upravo je imigracijska politika postala jedan od političkih problema republikanaca.

Prema oktobarskoj anketi Reutersa i Ipsosa, samo 37 posto Amerikanaca odobravalo je Trumpovo upravljanje pitanjem imigracije, u poređenju s 50 posto na početku njegovog drugog mandata.

U drugom, novijem istraživanju Reutersa i Ipsosa podrška je pala na 36 posto.

Republikanski kongresmen Don Bacon izjavio je Reutersu da su pojedini članovi stranke upozoravali Millera da politika imigracije i carina udaljava birače.

„Rekli smo mu: 'Imat ćemo loš rezultat na međuizborima', a on je to odbacio“, rekao je Bacon.

Prema njegovim riječima, mnogi republikanski kongresmeni Millerovo imenovanje vide kao nastavak strategije koja je doprinijela njihovom izbornom porazu.

Šta se konkretno mijenja u Bijeloj kući?

Šef kabineta Bijele kuće nije član vlade u klasičnom smislu, ali je jedna od najuticajnijih osoba u američkoj izvršnoj vlasti.

On koordinira predsjednikov raspored, rad savjetnika, pripremu odluka i pristup predsjedniku.

Miller je već imao značajan uticaj na Trumpove izvršne uredbe, a sada će dobiti širu mogućnost da oblikuje prioritete administracije i nadzire njihovo provođenje.

Promjene su već počele.

Prema pisanju Axiosa od 8. novembra, Bijelu kuću napušta Richard Walters, zamjenik šefa kabineta i blizak saradnik Susie Wiles.

Walters je ostavku ponudio u petak, a njegov odlazak predstavlja prvu značajniju kadrovsku promjenu uoči Millerovog preuzimanja funkcije.

Miller je pohvalio Waltersov dosadašnji rad, navodeći da će nastaviti pomagati administraciji izvan Bijele kuće.

Očekuje se da bi novo rukovodstvo moglo donijeti i dodatne promjene u predsjedničkom timu.

Trump pred demokratskim Kongresom

Millerovo imenovanje postaje posebno važno nakon što su demokrate osvojile kontrolu nad oba doma Kongresa.

Bez republikanske većine, Trump će se suočiti s većim preprekama u donošenju zakona, dok će demokratski kongresni odbori moći pokretati istrage, tražiti dokumentaciju i pozivati zvaničnike na saslušanja.

Prema Reutersu, Miller je s direktorom Ureda za budžet Bijele kuće Russellom Voughtom mjesecima pripremao mogućnosti za provođenje predsjedničke politike bez novih zakona koje bi morao usvojiti Kongres.

Zbog toga se očekuje da će administracija još više koristiti izvršne uredbe i postojeće ovlasti federalnih institucija.

Međutim, takve mjere nisu neograničene. Mogu biti osporene pred sudovima, a Kongres zadržava značajne nadležnosti, posebno u pitanjima budžeta i nadzora izvršne vlasti.

Demokratska većina također ne znači da će opozicija moći jednostavno zaustaviti sve predsjednikove odluke. Trump zadržava pravo veta, a za njegovo nadglasavanje potrebna je dvotrećinska većina u oba doma Kongresa.

Ni republikanci nisu oduševljeni

Millerovo imenovanje izazvalo je različite reakcije čak i unutar Republikanske stranke.

Bacon je Reutersu rekao da mnogi republikanski kongresmeni promjenu doživljavaju kao nastavak politike koja je već dovela do izbornog poraza.

„To je kao olovni balon u većem dijelu Kongresa“, rekao je Bacon, koristeći izraz kojim je želio naglasiti koliko je imenovanje loše primljeno.

S druge strane, Trumpovi saveznici smatraju da je predsjedniku upravo sada potreban čovjek spreman za politički sukob.

„Mislim da je Donald Trump pronašao svog ratnog savjetnika“, izjavio je dugogodišnji Trumpov saveznik Roger Stone.

Trumpov donator i energetski poduzetnik Dan Eberhart ocijenio je da imenovanje nagovještava pristup u kojem će se administracija posljednje dvije godine mandata ponašati kao da se brani iz političkog bunkera.

Veći uticaj i na vanjsku politiku

Iako se Miller prvenstveno bavio unutrašnjim pitanjima, nova funkcija dat će mu znatno veći uticaj i na američku vanjsku politiku.

Prema Reutersu, tri izvora upoznata s njegovim razmišljanjem navode da se protivi produžavanju rata s Iranom, ali istovremeno snažno podržava Izrael.

Takvi stavovi mogli bi ga dovesti u neslaganje s pojedinim Trumpovim odlukama, posebno ako predsjednik odluči ponovo proširiti vojnu operaciju protiv Irana.

Miller je ranije podržavao agresivnije američke poteze prema Venezueli, a nije isključivao ni upotrebu vojne sile u kontekstu Trumpovih zahtjeva vezanih za Grenland.

Njegovo imenovanje moglo bi promijeniti i način na koji poslovne interesne grupe pristupaju Bijeloj kući.

Reuters navodi da pojedini lobisti strahuju da Miller neće biti jednako otvoren za njihove argumente kao Wiles, koja je imala dugogodišnje veze s poslovnim sektorom.

Jedan visoki lobista iz firme povezane s Trumpovim političkim krugom ocijenio je da će Miller biti prvenstveno usmjeren na predsjednikove političke prioritete, poput imigracije i carina, a manje na moguće neželjene posljedice tih politika po poslovni sektor.

Trump ne mijenja pravac, nego čovjeka koji će ga provoditi

Millerovo imenovanje ne znači da će automatski doći do novih politika, niti da će predsjednik prihvatiti svaki njegov prijedlog.

Ipak, izbor čovjeka koji je godinama zagovarao najtvrđe mjere administracije sugeriše da Trump, barem zasad, ne namjerava odgovoriti na izborni poraz značajnim političkim zaokretom.

Demokrate se pripremaju za kongresne istrage, republikanci pokušavaju razumjeti razmjere izbornog poraza, a Bijela kuća dobija šefa kabineta koji je poznat po insistiranju na lojalnosti i odlučnom provođenju predsjednikovih prioriteta.

Najvažnija promjena možda zato nije u tome šta Trump želi postići, nego u načinu na koji će pokušati ostvariti svoje ciljeve.

U trenutku kada mu je Kongres postao politička prepreka, za najbližeg saradnika izabrao je čovjeka koji je godinama proučavao kako predsjednička vlast može djelovati i bez podrške zakonodavaca.