Prije osam godina, neselektivni ruski zračni napadi pomogli su snagama sirijskog predsjednika Bashara al-Assada da otjeraju pobunjenike iz Alepa, što je bila ključna prekretnica u građanskom ratu u zemlji koji je uglavnom u pat poziciji od 2020. godine. Tokom vikenda zapanjujuća pobunjenička ofanziva ponovo je zauzela Alep – i Assadov režim se sada suočava sa najvećom prijetnjom u posljednjih nekoliko godina.
Nova ofanziva u Siriji počela je u srijedu kada su pobunjeničke grupe objavile da su brzo preuzele kontrolu nad vojnom bazom i 15 sela koje drže vladine snage u sjeverozapadnoj provinciji Alep. Pobunjenici, predvođeni grupom Hayat Tahrir al-Sham (HTS), presjekli su glavni autoput od Damaska do Alepa. Assadov saveznica Rusija pokrenula je zračne napade kao odgovor.
Do petka uvečer, borci HTS-a napredovali su od svoje baze na selu do predgrađa Alepa, a u nedelju se činilo da imaju potpunu kontrolu nad gradom. Sirijska vojska je žurila sa pojačanjima i opremom u provinciju Hama usred žestokih borbi dok su pobunjenici pokušavali da napreduju na jug prema tamošnjoj regionalnoj prijestolnici. U međuvremenu, sirijski i ruski zračni napadi udaraju na područja pod kontrolom opozicije.
Historija građanskog rata u Siriji
Godine 2011., Assadove snage su slomile prodemokratske demonstracije koje su bile dio arapskog proljeća. Rezultirajući nemiri doveli su do oružane pobune koja se na kraju pretvorila u rascjepkani građanski rat s brojnim pobunjeničkim frakcijama, podržanim od regionalnih igrača s konkurentnim programima, i početnih zahtjeva za novim, pluralističkim rješenjem koje su u velikoj mjeri zasjenile ekstremističke organizacije, uključujući Al-Kaidu podružnica i ISIL.
Bez obzira na plan tih pobunjeničkih grupa i koliko god neke od njih bile nemilosrdne, mnogo više civila napušta teritoriju koju drži vlada u opoziciona područja nego obrnuto, piše Guardian.
U ratu je poginulo oko pola miliona ljudi, a još skoro 7 miliona je pobjeglo iz zemlje kao izbjeglice. Oni koji su ostali trpe trajno stanje ekonomske krize. Iako se nekada činilo da pobunjenici predstavljaju ozbiljnu prijetnju Assadovoj vladavini, on je postepeno povratio kontrolu nad oko 70% zemlje uz ključnu podršku Rusije i Irana.
Pobunjenici su ograničeni na dijelove sjevera i sjeverozapada Sirije, gdje se drže uz zaštitu granične Turske. Rat nikada nije u potpunosti prestao, ali je uglavnom bio u ćorsokaku otkako su ruski Vladimir Putin i turski Recep Tayyip Erdogan posredovali u primirju u sjeverozapadnoj regiji Idlib 2020. godine.
Zašto je sukob ponovo započeo?
Čini se da se HTS već neko vrijeme pripremao za ovu operaciju, sa izvještajima o velikim vojnim vježbama u nekoliko sedmica u jesen i predviđanjima velike ofanzive. Stručnjaci kažu da su snage HTS-a znatno profesionalnije nego što su bile u vrijeme prekida vatre, s uspostavljenim novim vojnim koledžom i potpunom kontrolom lokalne uprave u svojim uporištima.
Drugi kritični faktor u novom napredovanju je šira geopolitička situacija i osjećaj da su Assadovi saveznici ometeni ili oslabljeni. Hezbollah, iranski zastupnik koji je ranije bio ključni element u Assadovim snagama, desetkovan je izraelskim operacijama u Libanu. Dok Rusija ostaje veliki igrač i Putin se neće pomiriti s porazom u regionu, moskovske snage su nesumnjivo zaglavljene u Ukrajini.
Izrael je dramatično eskalirao zračne napade na iranske snage na terenu u Siriji, a pogodio je i skladišta oružja u Alepu. Donald Trump je pokrenuo zračne napade na sirijske vojne lokacije tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući, te je vodio širu politiku pritiska na Iran. Dareen Khalifa, stručnjakinja za Siriju u Kriznoj grupi, rekla je za FT da je sve ovo predstavljalo “priliku koja se pruža jednom u životu” za pobunjenike.
Ofanziva je također mogla biti motivirana nedavnim ruskim i sirijskim zračnim napadima na pobunjenička područja, koji su možda biti zamišljeni kao prethodnica šire vojne kampanje. I postojala je ograničena prilika za operaciju. Haid Haid, analitičar, rekao je: “Da su pobunjeničke snage čekale predugo, režim bi bio u stanju da ojača svoje linije fronta jer snage Hezbollaha više nisu zauzete ratom u Libanu“. Naime, ofanziva je počela istog dana kada je primirje u Libanu stupilo na snagu.
Ko su članovi grupe Hay'at Tahrir al-Sham?
Osnivač HTS-a, Abu Muhammad al-Jolani, svojevremeno je bio učesnik iračke pobune protiv SAD-a kao član grupe koja je na kraju postala ISIS. U svojoj prijašnjoj inkarnaciji kao Jabhat al-Nusra ili front Al-Nusra, HTS je kasnije proglasio odanost al-Qaidi. Na kraju je grupa te veze javno prekinula 2016. i preimenovana je u Hay'at Tahrir al-Sham, ili Organizacija za oslobođenje Levanta.
HTS je sada najmoćnija pobunjenička frakcija u Siriji i kontroliše Idlib, gdje živi oko 4 miliona ljudi, sa komandom od oko 30.000 vojnika.
Iako su je SAD označile kao terorističku grupu, turska intervencija je imala za cilj ograničavanje njenih operacija i ne smatra se da ima globalne ambicije. Ipak, postoje ozbiljna zabrinutost za ljudska prava u oblasti koju kontroliše, uključujući pogubljenja za one optužene za povezanost sa suparničkim grupama i zbog optužbi za bogohuljenje i preljubu.
Kako će režim odgovoriti?
Iako se napredovanje HTS-a odvijalo izuzetnom brzinom, postoje dobri razlozi da se pretpostavi da će Assadov režim i njegovi saveznici uzvratiti – čak i s obzirom na ograničenja nametnuta u drugim vojnim sferama.
Ibrahim al-Assil, viši saradnik na Bliskoistočnom institutu u Washingtonu, rekao je: “Prava bitka još nije počela. Assad možda primjenjuje staru strategiju koja mu je prije funkcionirala: povlačenje, pregrupisavanje, jačanje i kontranapad. Ključni test za evoluciju pobunjenika bit će pitanje da li znaju kada trebaju stati”.
Uz konsolidaciju režimskih snaga u Hami i vjerovatno intenziviranje ruskih zračnih napada, snaga HTS-a bit će na ozbiljnom iskušenju u narednim danima i sedmicama – a pregovori između Turske i Rusije vjerovatno će se pokazati važnim za konačni ishod.
Mnogi stručnjaci strahuju da će se Assad okrenuti hemijskom oružju, kao što je to učinio s razornim efektom u najmračnijim danima građanskog rata. Ako je tako, bez obzira na uspjehe koje pobunjenici uspiju konsolidirati, to bi moglo nositi zastrašujuću cijenu, piše Guardian.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
.mxf-550x360.jpg)
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!