Od početka rata u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin davao je naslutiti da bi mogao upotrijebiti nuklearno oružje. Robert Kelly, profesor međunarodnih odnosa na sveučilištu Pusan u Južnoj Koreji tvrdi da je to malo vjerojatno. Ne postoji očita vojna ili infrastrukturna meta u Ukrajini koja bi bila dovoljno velika za oružje takve snage.

Kada bi upotrijebila nuklearno oružje, Rusija bi završila potpuno izolirana od ostatka svijeta, što znači da bi bilo kakva meta morala biti vrijedna tako drastičnih geopolitičkih posljedica.

U Ukrajini, po svemu sudeći, takvih meta nema. Njena vojska raštrkana je na fronti dugoj preko tisuću kilometara, a ključna infrastruktura nije toliko masivna da bi za njeno uništenje bilo potrebno nuklearno oružje. U velikoj mjeri, priče o nuklearnom oružju na Zapadu su pretjerane, piše Kelly za portal 1945.

NATO i nuklearno oružje

Ipak, nije zgorega razmisliti o tome kako će NATO i demokratski svijet odgovoriti ili kako bi trebali odgovoriti, ako Putin ipak napravi taj korak.

Ako Putin u Ukrajini bude gubio dovoljno uvjerljivo, a njegova vladavina u Rusiji bude ugrožena zbog masovnih nemira zbog rata – što i nije nevjerojatan scenarij za sljedeću godinu – možda će se odlučiti kockati s nuklearnim oružjem u nadi da će ono preokrenuti situaciju u njegovu korist. Što će Zapad u tom slučaju napraviti?

Hoće li NATO posegnuti za nuklearnim oružjem?

Dokle god je ruski napad nuklearnim oružjem ograničen na mete u Ukrajini, NATO gotovo sigurno neće upotrijebiti istu silu. Upotrebom nuklearnog oružja riskirala bi se nova lansiranja od strane Rusije i padanje u kaos nuklearnih detonacija.

Ukrajinci će vjerojatno biti toliko šokirani i zgroženi nevjerojatnom štetom da bi mogli zahtijevati da NATO posegne za nuklearnim oružjem. Zapad će gotovo sigurno taj zahtjev odbiti, jednako kao što je odbio ukrajinske zahtjeve za uvođenjem zone zabrane leta u ožujku.

Ipak, treba naglasiti da Zapad uopće ne mora eskalirati sukob do te mjere. NATO je superioran Rusiji po pitanju konvencionalnog naoružanja, još i više nakon ruskih gubitaka u Ukrajini.

Ako Rusi ne mogu poraziti Ukrajinu, onda su nevjerojatno ranjivi u slučaju NATO-vog odgovora konvencionalnim oružjem. Zapad će gotovo sigurno krenuti s te točke jer žele spriječiti nuklearnu eskalaciju.

Konvencionalne opcije

Ovdje je izbor velike. Najvjerojatniji inicijalni potez bit će odustajanje od neformalnih restrikcija na prodaju oružja Ukrajini. Dosad NATO nije želio donirati sustave za napade dugog dometa, napredne zrakoplove ili najmodernija oklopna vozila. Nisu željeli previše provocirati Rusiju u ovom neizravnom ratu između Rusije i Zapada, a htjeli su i spriječiti mogućnost da Ukrajina napadne ruski teritorij.

Ukrajina nije bila zadovoljna takvim restrikcijama, tvrdeći da one usporavaju njihov put ka pobjedi. Takav argument sigurno će pobijediti ako se Rusija odluči na nuklearni napad. Ukrajinske zračne snage dobit će moderne borbene zrakoplove, a kopnena vojska će dobiti najmoćnije američke i njemačke tenkove.

NATO bi mogao i direktno intervenirati. Intervencija na terenu, ipak, malo je vjerojatna. Čak ni nuklearni napad Rusije ne bi uništio raštrkanu ukrajinsku vojsku, a napad NATO-a s kopna mogao bi izgledati kao da savez vrši invaziju na Rusiju. Umjesto toga, NATO bi mogao poslati zračne snage da uspostave zonu zabrane leta i potopi rusku crnomorsku flotu. To bi značilo direktan vojni kontakt između NATO-a i ruskih snaga, što bi bilo rizično, ali takav kontakt bio bi ograničen, kao što je bio u Korejskom ratu.

NATO-ve ekonomske opcije

Ako su vojne opcije za NATO ipak ograničene zbog straha od nuklearne eskalacije i masovnog kopnenog ratovanja između NATO-a i Rusije, ekonomskih opcija ima napretek.

Već ionako oštre sankcije nametnute Rusiji značajno bi se proširile, a uključivale bi potpuni prestanak uvoza fosilnih goriva. Masovni cyber-rat bi osakatio elektronske sustave koji su Rusima potrebni za rat. Rusija bi bila izbačena iz bankovnog sustava SWIFT. Njena financijska imovina u bankama na Zapadu bila bi zaplijenjena, a ruski posjedi u inozemstvu bili bi zatvoreni ili zaplijenjeni. Ruski državljani u korporacijama i sveučilištima na Zapadu bili bi izbačeni.

Jedan od glavnih razloga zašto Putin još nije upotrijebio nuklearno oružje jest taj što se njegov bliski krug boji da će trajno biti odsječeni od Zapada.

Već sad im se oduzimaju jahte. Ako Putin na fronti upotrijebi nuklearnu bombu, stvari će postati daleko gore.

Što ako Putin bombu baci na neki ukrajinski grad?

Gore navedene opcije sve pretpostavljaju da će Putin, ako se odluči na nuklearno oružje, upotrijebiti oružje za bojišnicu. To bi bio korak u pokušaju da preokrene tijek rata. Ipak, postoji još ekstremnija mogućnost da će Putin bombu baciti na neki grad, jednostavno da ubije što više Ukrajinaca može. Putin je već pokazao spremnost da s nevjerojatnom surovošću napada civile. Isto bi mogao učiniti i s nuklearnim oružjem.

To bi pak izgledalo kao nuklearni genocid. Rusija bi istog trena izgubila sve prijatelje i saveznike u svijetu. Kina i Indija bi joj okrenule leđa – ako ništa, onda zbog čistog užasa izazvanog Putinovom neopreznošću i divljaštvom. I oni bi počeli podupirati pobjedu Ukrajine i skidanje Putina s vlasti. NATO bi mogao ući i rat na kopnu ako se ispostavi da je Putin toliko opasan. Čak i onda, nuklearni napad NATO-a ostaje vrlo malo vjerojatan.

Ukratko, Putin nema pretjerano dobre scenarije za upotrebu nuklearnog oružja. Čak ni nuklearna bomba neće mu pomoći da pobijedi, a cijena bi bila ogromna. Takav ishod ostaje malo vjerojatan.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad