Švedska će svojim pridruživanjem u mnogome pomoći alijansi da ojača svoju ranjivost u sjeverozapadnoj Europi – Baltičkom moru, zajedničkom plovnom putu s Rusijom sa uskim grlom za pristup lukama u osam država uključujući Njemačku.

Ključ Švedske za održavanje plovnih voda u sukobu je njena vodeća svjetska podmornička flota, za koju analitičari kažu da ima neke od najnaprednijih konvencionalnih podmornica ikada napravljenih.

“Švedska podmornička flota je dobro pripremljena za ovo okruženje i značajno će doprinijeti ukupnim podmorničkim kapacitetima NATO-a na Baltiku”, rekao je neimenovani NATO zvaničnik za Reuters.

Plitki Baltik, kojeg neki nazivaju i “potopljenom livadom”, ima prosječnu dubinu od oko 60 metara, što ga čini preplitkim za podmornice na nuklearni pogon koje čine najveći dio ruske podmorničke flote i cijelu podmorničku flotu američke mornarice.

Švedska ima tri napredne podmornice klase Gotland i jedan stariji model koji će biti povučen kada dva nova broda A26 budu isporučena 2027. i 2028. godine, čime će do kraja decenije dobiti pet klasa podmornica.

Njihova prednost je što više sedmica mogu da ostanu pod vodom. Dok su pod vodom, konvencionalne podmornice rade na baterije. Većina ih mora ponovo izroniti na površinu nakon nekoliko dana kako bi njihovi dizel motori mogli raditi i puniti baterije.

Ali švedske podmornice imaju tekući kisik pohranjen u spremnicima na brodu za pokretanje dizel motora pod vodom kako bi napunili baterije, tako da mogu duže ostati potopljene i smanjiti rizik od otkrivanja.

Za 30 ili 40 godina ili možda ranije, podvodni rat će vjerovatno biti autonoman, kaže Sebastian Bruns, viši istraživač na Institutu za sigurnosnu politiku na Univerzitetu Kiel. U iščekivanju toga, Švedska ima naručene dvije nove podmornice, koje bi trebalo da budu isporučene 2027. i 2028. godine.

Poznati kao A26, one će bit će veći i svestraniji strojevi od Gotlandsa i imat će jedinstvenu karakteristiku, tvrde u fabrici SAAB Kockums: poseban prostor promjera 1,5 metara, nazvan višestruki portal za misije, smješten u pramcu podmornice.

Ovo će omogućiti da vozila na daljinsko upravljanje (ROV), autonomna vozila ili grupe ronilaca lako ulaze i izlaze iz podmornice. Bruns kaže da to čini podmornicu idealnom za ratovanje na morskom dnu – na primjer, zaštitu ili uništavanje cjevovoda ili druge kritične infrastrukture na morskom dnu.

“Ratovanje na morskom dnu trenutno je goruće pitanje u pomorskim krugovima”, rekao je Bruns, misleći na eksplozije 2022. koje su uništile gasovode Sjeverni tok koji prolaze ispod Baltika.

ROV-ovi mogu obavljati zadatke kao što su vađenje ili postavljanje objekata na morsko dno, skeniranje velikih površina ili postavljanje ili uništavanje mina. Oni takođe mogu zaroniti dublje od običnih podmornica.