Kralj Charles je po prvi put iskazao podršku istraživanju historijskih veza britanske monarhije sa transatlantskim ropstvom nakon pojave dokumenta koji pokazuje udio njegovih prethodnika u kompaniji za trgovinu robljem, javlja Guardian.

Buckinghamska palata objavila je saopštenje nakon što su je kontaktirali novinari Guardiana u vezi opsežnog historijskog učešća britanskih monarha i ulaganja u porobljavanje afričkog naroda.

Guardian je objavio dokument u kojem se prikazuje prijenos 1.000 funti dionica u Kraljevskoj afričkoj kompaniji za trgovinu robljem iz 1689. godine na kralja Williama III od Edwarda Colstona, zamjenika guvernera kompanije.

Buckinghamska palata nije komentarisala dokument, ali je navedeno da podržava istraživački projekat, koji su sponzorisali Historic Royal Palaces (HRP), koji upravlja nekoliko palata, o umješanosti monarhije u trgovinu robljem. Historičari koji su se specijalizirali za višestoljetnu umiješanost monarhije u porobljavanje afričkog naroda oprezno su pozdravili izjavu palače, ali su rekli da je potrebno učiniti mnogo više.

“Ovo je pitanje koje Njegovo Veličanstvo shvata veoma ozbiljno. Kao što je Njegovo Veličanstvo rekao na prijemu šefova vlada Commonwealtha u Ruandi prošle godine: “Ne mogu opisati dubinu svoje lične tuge zbog patnje toliko mnogo ljudi, dok nastavljam da se upoznajem sa trajnim utjecajem ropstva”, izjavio je glasnogovornik palate.

Historic Royal Palaces je partner u nezavisnom istraživačkom projektu, koji je započeo u oktobru prošle godine, a koji, između ostalog, istražuje veze između Britanske monarhije i transatlantske trgovine robljem tokom kasnog 17. i 18. stoljeća.

“Kao dio te akcije, kraljevsko domaćinstvo podržava ovo istraživanje kroz pristup kraljevskoj kolekciji i kraljevskim arhivima”, naveo je glasnogovornik.

Colston je postao ozloglašena ličnost otkako su istoričari i aktivisti u Bristolu osporavali njegov prikaz kao dobročinitelja u njegovom rodnom gradu, što je kulminiralo time što su demonstranti Black Lives Matter srušili njegovu statuu i bacili je u luku Bristol 2020. godine.

Dokument koji bilježi prijenos Colstonovih dionica Williamu III pronašao je u arhivi dr Brooke Newman, historičarka sa Univerziteta Virginia Commonwealth, na istraživačkom putovanju u London u januaru.

Ona trenutno piše knjigu o umiješanosti britanske monarhije u ropstvo i neuspjehu kralje da to prizna. Naručila ju je kao konsultanta Guardianov projekt Cotton Capital, koji je istraživao veze ovih novina s porobljavanjem afričkog naroda.

Ona je rekla da prijenos dionica kralju predstavlja “jasan dokaz” o umiješanosti britanske monarhije u trgovinu robljem i važnosti ropstva za bogatstvo monarhije.

“Nema sumnje da su vijekovi ulaganja u afričko ropstvo i trgovinu robljem uveliko doprinijeli izgradnji statusa, prestiža i bogatstva današnje kraljevske porodice”, rekla je ona.

“Profit od trgovine robljem i od industrije izgrađene na radu porobljenih ljudi, zauzvrat je finansirao širenje carstva, što je stvorilo ogromno bogatstvo za Britaniju i njene kraljevske porodice”, objasnila je ona.

Kralj Charles je ranije javno izrazio žaljenje zbog patnje koju je ropstvo nanelo, opisujući to kao “užasan zločin” kada je posjetio bivšu tvrđavu gdje su držani robovi u Gani u novembru 2018. godine. U govoru narodima Commonwealtha u Ruandi prošlog juna je Charles rekao kako se mora “priznati prošlost” Velike Britanije, uključujući ropstvo, koje je nazvao “najbolnijim periodom”.

Međutim, našao se na udaru kritika jer aktivisti, uključujući predstavnike karipskih zemalja u kojima su porobljeni ljudi bili prisiljeni da rade na plantažama u vlasništvu Britanaca generacijama, smatraju da Charles nikada u svojim izjavama nike eksplicitno priznao ulogu monarhije.

Eric Phillips, potpredsjednik Komisije za reparaciju Caricoma, koja predstavlja 20 karipskih zemalja u kojima su evropske sile porobile ljude da rade na plantažama, pozdravio je kraljevu podršku istraživanju, ali je rekao da bi Charles sada trebao priznati umiješanost monarhije.

“Vjerujem da kralj Charles zna dovoljno da se izvini, a trebao bi… 2026. je za nekoliko godina, a pitanje reparacija samo dobija na zamahu“, rekao je Phillips.

“Kao takav, kralj CHarles bi trebao pozvati britansku vladu da angažuje Caricom kroz specijalnu komisiju kako bi u potpunosti shvatio uticaje i naslijeđe trgovine robljem i kako bi pronašao praktična rješenja za rješavanje reparativne pravde”, rekao je on.