Lekcija iz Irana: Kim još čvršće vjeruje u nuklearno oružje

Sjeverna Koreja prošle sedmice testirala je raketu lansiranu s mornaričkog razarača, nakon čega je Kim Jong-un poručio da naoružavanje ratnih brodova nuklearnim oružjem „napreduje zadovoljavajućim tempom“.

Kako piše Guardian, test i Kimova poruka bili su namijenjeni ne samo domaćoj publici, već i međunarodnoj zajednici. Posebno je naglašena u trenutku kada su SAD i Izrael nastavili zračne napade na Iran, za koji je američki predsjednik Donald Trump tvrdio - bez javno ponuđenih dokaza - da je bio samo nekoliko sedmica udaljen od razvoja nuklearnog oružja.

Širenje rata na Bliskom istoku i prijetnja opstanku iranskog režima vjerovatno dodatno učvršćuju odluku Pjongjanga da nastavi razvijati svoj nuklearni arsenal.

„Kim je vjerovatno pomislio da je Iran napadnut upravo zato što nema nuklearno oružje“, rekao je Song Seong-jong, profesor na Univerzitetu Daejeon i bivši zvaničnik južnokorejskog ministarstva odbrane.

Nuklearni program kao garancija opstanka

Za Kim Jong-una i dinastiju koja vlada Sjevernom Korejom od 1948. godine, nuklearni program predstavlja prije svega pitanje opstanka režima.

Sjeverna Koreja je prvi nuklearni test izvela 2006. godine, a posljednji 2017. Uprkos međunarodnim sankcijama i pokušajima američke diplomatije da denuklearizira Korejski poluotok, Pjongjang je nastavio razvijati nuklearne kapacitete.

Prema izvještaju Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) iz 2025. godine, Sjeverna Koreja raspolaže s oko 50 nuklearnih bojevih glava, dok ima dovoljno fisilnog materijala za proizvodnju još oko 40.

Istovremeno, Kim je ojačao veze s Rusijom i Kinom, čime dodatno osigurava političku i stratešku podršku.

Za mnoge analitičare upravo nuklearno odvraćanje omogućilo je Pjongjangu da izbjegne sudbinu režima poput onih u Iraku ili Libiji - a sada i Irana.

Reakcija na rat u Iranu

Sjeverna Koreja osudila je američko-izraelske napade na Iran, nazivajući ih „nelegalnim činom agresije“ koji pokazuje „hegemonističku i odmetničku prirodu“ Washingtona.

Ipak, Pjongjang je izbjegao direktno imenovati Donalda Trumpa, ostavljajući otvorena vrata mogućem nastavku pregovora s Washingtonom.

Kim Jong-un je prošlog mjeseca poručio da bi odnosi s SAD-om mogli biti poboljšani ukoliko Washington prihvati realnost i odustane od zahtjeva da se Sjeverna Koreja potpuno odrekne nuklearnog oružja.

„Ako Sjedinjene Države odustanu od politike konfrontacije prema Sjevernoj Koreji i priznaju naš trenutni status, nema razloga da ne možemo imati dobre odnose“, prenijela je državna agencija KCNA.

Pregovori iz pozicije snage

Ipak, analitičari su podijeljeni oko toga hoće li rat u Iranu otvoriti prostor za nove pregovore ili će Pjongjang postati još zatvoreniji.

Sydney Seiler iz Centra za strateške i međunarodne studije smatra da bi Trumpova spremnost da koristi vojnu silu mogla učiniti Kim Jong-una opreznijim.

„Trumpova spremnost da koristi prijetnje i vojnu silu kao pregovarački alat vjerovatno čini Kima nervoznijim i manje sklonim brzom ulasku u pregovore“, rekao je Seiler.

S druge strane, neki analitičari vjeruju da bi Kim, svjestan važnosti dugoročnog opstanka režima i navodne lične komunikacije s Trumpom, ipak mogao ponovo sjesti za pregovarački sto.

Ukoliko do razgovora dođe, Kim bi pregovarao iz pozicije snage. Kako rat u Iranu pokazuje, za autoritarne režime posjedovanje nuklearnog oružja - a ne samo težnja ka njemu - sve više izgleda kao najpouzdaniji put do sigurnosti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad