Predsjednik Francuske Emmanuel Macron apelirao je u četvrtak na jaču, integriraniju europsku obranu, kazavši da kontinent ne smije postati vazal Sjedinjenih Država dok je iznosio svoju viziju za nametljiviju Europsku uniju na globalnoj sceni.

Sa samo tri godine preostale od njegovog drugog i posljednjeg mandata na dužnosti, i nakon što je izgubio parlamentarnu većinu 2022., Macron (46) želi pokazati svojim kritičarima da je zadržao energiju i svježe razmišljanje koji su mu pomogli da postane predsjednik 2017., prenosi Reuters.

“Postoji rizik da bi naša Europa mogla umrijeti. Nismo opremljeni da se suočimo s rizicima“, rekao je Macron u svom govoru na Sorbonni u Parizu, upozoravajući da bi vojni, ekonomski i drugi pritisci mogli oslabiti i rascjepkati Europsku uniju od 27 zemalja.

Macron je također rekao da se Rusiji ne smije dopustiti da pobijedi u Ukrajini te je pozvao na jačanje europskih kapaciteta kibernetičke sigurnosti, bliže odbrambene veze s Britanijom nakon Brexita i stvaranje europske akademije za obuku visokog vojnog osoblja.

“Nema odbrane bez odbrambene industrije… imali smo decenije nedovoljnih ulaganja“, rekao je, dodavši da bi Europljani trebali dati prednost kupnji europske vojne opreme.

“Moramo proizvoditi više, moramo proizvoditi brže i moramo proizvoditi kao Europljani“, dodao je Macron.

Europa “mora pokazati da nikada nije vazal Sjedinjenih Država i da također zna razgovarati sa svim drugim regijama svijeta“, rekao je.

Macron je dugo pozivao na europsku “stratešku autonomiju” koja uključuje manje oslanjanje na Sjedinjene Države, stajalište koje je dobilo veći odjek u susretu s obnovljenom kandidaturom Donalda Trumpa za Bijelu kuću. Trump je često optuživao Europu za besplatno opterećivanje odbrane na račun Sjedinjenih Država.

Međutim, mnogi zvaničnici EU vjeruju da trenutno ne postoji vjerodostojna alternativa američkom vojnom kišobranu, a neki sumnjaju da Macron gura francuske industrijske interese.

Ekonomski izazovi

Macron je rekao da Europa također riskira da ekonomski zaostane u kontekstu u kojem globalna pravila slobodne trgovine dovode u pitanje veliki konkurenti, te je rekao da bi trebala težiti da postane globalni lider u umjetnoj inteligenciji, kvantnoj informatici, svemiru, biotehnologijama i obnovljivoj energiji.

EU bi se trebala dogovoriti o izuzećima od vlastitih pravila o tržišnoj konkurenciji kako bi mogla podržati tvrtke u sektorima kao što su umjetna inteligencija i zelena energija suočena s “pretjeranim subvencijama” Sjedinjenih Država i Kine, rekao je Macron.

Europa treba manje fragmentirana tržišta za energiju, telekomunikacije i financijske usluge, a također mora smanjiti birokratiju, dodao je.

Francuski čelnik se nada da će njegov govor imati isti učinak kao i slično obraćanje na Sorbonni koje je održao prije sedam godina, a koje je nagovijestilo neke značajne promjene politike EU.

Od tada se mnogo toga promijenilo, s velikim geopolitičkim izazovima uključujući rat u Gazi, rusku invaziju na Ukrajinu i rastuću napetost na relaciji Kina-SAD.

Govor od četvrtka Macronovi savjetnici naveli su kao doprinos Francuske strateškom programu EU za sljedećih pet godina. O dnevnom redu treba se odlučiti nakon europskih izbora, kada će se lideri EU cjenkati oko glavnih pozicija u bloku.

Macron je doživio pad popularnosti, dok njegova centristička Renesansna stranka zaostaje za krajnje desnim Nacionalnim okupljanjem (RN) u anketama uoči izbora za Europski parlament od 6. do 9. juna.

Još jedan izazov za Macrona je to što je u Europskom parlamentu njegova grupa Renew sada treća po veličini, ali bi mogla pasti na četvrto mjesto, pokazuju ankete, što bi dodatno ograničilo njegov utjecaj.