Maria Corina Machado neće lično primiti Nobelovu nagradu za mir

Machado je danas trebala primiti nagradu u Gradskoj vijećnici Osla, u prisustvu norveških monarha i latinoameričkih lidera, među kojima su desničarski predsjednici Argentine Havijer Milei i Ekvadora Danijel Noboa.

Liderka opozicione stranke Vente Venezuela dobila je nagradu u oktobru, a Nobelov komitet je pohvalio njenu ulogu u venecuelanskom opozicionom pokretu i njenu "postojanu" podršku demokratiji.

Machado, koja zastupa mnoge desničarske stavove, djelimično je posvetila nagradu predsjedniku Sjedinjenih Država Donaldu Trumpu, koji je rekao da on sam zaslužuje tu čast i bio bijesan što je nije dobio.

"Iako neće moći stići na ceremoniju i današnje događaje, veoma smo sretni što možemo potvrditi da je Machado bezbjedna i da će biti s nama u Oslu", saopštio je institut.

Očekuje se da stigne u Oslo "negdje između večeras i sutra ujutru", rekao je direktor instituta Kristijan Berg Harpviken za AFP u srijedu, neposredno prije ceremonije zakazane za 13 sati, na kojoj će nagradu u njeno ime primiti njena kćerka Ana Korina Sosa Mačado.

"Biću u Oslu, na putu sam", izjavila je Machado u tonskom snimku koji je institut objavio.

Institut ranije saopštio da se ne zna gdje se Machado nalazi. Planirana konferencija za novinare dan ranije također je otkazana zbog njenog izostanka.

Machado ima desetogodišnju zabranu putovanja i više od godinu dana se krije.

Povezanost s desničarskim "jastrebovima"

Politička liderka je pozdravila međunarodne sankcije i američku vojnu intervenciju u Venecueli - potez za koji njeni kritičari tvrde da priziva najmračnije periode historije regiona.

Sjedinjene Države imaju dugu historiju miješanja u poslove Latinske Amerike, naročito 1980-ih, kada su podržavale represivne desničarske vlade kroz pučeve i finansiranje paravojnih grupa odgovornih za masovna ubistva, prisilne nestanke i druga teška kršenja ljudskih prava.

Venecuelanske vlasti pozvale su se na Machadinu podršku sankcijama i američkoj intervenciji kada su joj zabranile kandidaturu na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima, na kojima je namjeravala izazvati predsjednika Nicolasa Madura. Machado optužuje Madura za krađu izbora u julu 2024.

Ubrzo nakon što je u oktobru dobila Nobelovu nagradu, Machado je u telefonskom razgovoru izrazila podršku Izraelu i premijeru Benjaminu Netanyahuu, tokom njegovog genocidnog rata u Gazi.

Ranije je obećala da će, ukoliko njen pokret dođe na vlast, preseliti ambasadu Venecuele u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalem - isto što je Trump uradio s američkom ambasadom tokom svog prvog mandata. Tim potezom bi se pridružila drugim desničarskim liderima Latinske Amerike koji su zauzeli pro-izraelski stav, uključujući argentinskog Javiera Mileija i bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara.

Machado se uskladila sa desničarskim jastrebovima bliskim Trumpu, koji tvrde da Maduro ima veze s kriminalnim bandama koje predstavljaju neposrednu prijetnju američkoj nacionalnoj bezbjednosti, uprkos sumnjama koje je iznijela američka obavještajna zajednica.

Trumpova administracija naredila je više od 20 vojnih udara posljednjih mjeseci na navodne brodove za krijumčarenje droge u Karibima i duž pacifičke obale Latinske Amerike.

Grupe za ljudska prava, pojedini američki demokrati i više latinoameričkih država osudili su ove napade kao nezakonita vansudska ubistva civila.

Maduro, na vlasti od 2013. nakon smrti Huga Chaveza, kaže da Trump pokušava izvršiti promjenu režima kako bi došao do ogromnih venecuelanskih rezervi nafte. On je obećao da će se takvim pokušajima oduprijeti.

Venecuelanske oružane snage planiraju pokrenuti gerilski otpor u slučaju američkog zračnog ili kopnenog napada, prema izvorima upoznatim s planovima i dokumentima koje je vidio Reuters.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad