Europa mora uložiti dvostruko više nego što je uložila u obnovu nakon Drugog svjetskog rata, rekao je Mario Draghi, dok je objavljivao dugo očekivani nacrt za zaustavljanje ekonomskog pada kontinenta.

“Ovo je egzistencijalni izazov“, rekao je bivši predsjednik Europske centralne banke u svom izvještaju na 328 stranica. Cilj je izvući EU iz korita niske produktivnosti i slabog rasta dok klizi iza SAD-a i Kine.

Rekao je da je EU potrebna neviđena razina ulaganja, više nego dvostruko veća od one povezane s Marshallovim planom koji je kanalizirao 13 milijardi dolara – što je danas ekvivalentno oko 150 milijardi dolara – u zapadnu Europu kasnih 1940-ih i ranih 1950-ih.

Draghi se zalaže da EU izda novi zajednički dug za financiranje svojih industrijskih i odbrambenih potreba, čemu se protivi nekoliko vlada. Napomenuo je da cilj Europe da svede svoje emisije stakleničkih plinova na nulu do sredine stoljeća daje bloku priliku za izgradnju i izvoz čistih tehnologija diljem svijeta.

“Trebali bismo napustiti iluziju da samo odugovlačenje može sačuvati konsenzus“, rekao je. “Odugovlačenje je samo proizvelo sporiji rast i sigurno nije više postiglo konsenzus. Došli smo do točke u kojoj ćemo, bez akcije, morati kompromitirati našu dobrobit, naš okoliš ili našu slobodu”.

Srž europskih ekonomskih problema, tvrdi se u izvještaju, je cijena energije za industriju, koja je trenutno prisiljena plaćati 158 posto više za struju nego u SAD-u, i 345 posto više za prirodni plin.

Draghi vidi umjetnu inteligenciju kao priliku za Europu “da ispravi svoje nedostatke u inovacijama i produktivnosti te da obnovi svoj proizvodni potencijal”. Poziva da se AI integrira “u naše postojeće industrije kako bi one mogle ostati na čelu”.