Merz gubi podršku, može li Njemačka doživjeti promjenu kancelara?

Nedavno istraživanje YouGova pokazalo je da 48 posto Nijemaca ne očekuje da će Merz ostati kancelar do kraja godine, dok je odvojeno istraživanje za televizijski kanal n-tv pokazalo da 55 posto želi njegovu ostavku.

Međutim, Wolfgang Muno, profesor komparativne politike na Univerzitetu u Rostocku, rekao je da je malo vjerovatno da će Merz uskoro podnijeti ostavku, uprkos sve većem pritisku, kao i da koalicioni partneri nemaju mnogo interesa za prijevremene savezne izbore.

"Prijevremeni izbori bili bi manje-više političko samoubistvo za kršćanske demokrate kancelara Merza (CDU/CSU) i njihovog koalicionog partnera, Socijaldemokratsku stranku, jer obje stranke u anketama imaju podršku manju od one koju su ostvarile na posljednjim saveznim izborima", rekao je za Anadoliju.

Rekordni gubici kršćanskih demokrata u tri savezne pokrajine ovog mjeseca podstakli su spekulacije o promjeni kancelara, prema kojoj bi CDU/CSU predložio novog kandidata i izabrao nasljednika u saveznom parlamentu bez raspisivanja novih izbora.

Muno, koji pomno prati njemačku unutrašnju politiku, opisao je taj scenarij kao nerealan u kratkom roku, navodeći da nijedan istaknuti konzervativac ne djeluje spremno preuzeti funkciju u trenutku kada vlada provodi nepopularne reforme.

"Ne vidim nijednog kandidata koji je spreman na to. Ni premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Wust niti bavarski premijer Markus Soder nisu rekli da bi bili spremni preuzeti tu funkciju", rekao je, misleći na dvojicu popularnih političara koji se često spominju kao mogući nasljednici.

Čak i kada bi konzervativni zastupnici stali iza novog kandidata, Muno smatra da bi promjena rukovodstva malo doprinijela rješavanju dubljih problema s kojima se Njemačka suočava.

Rezultati izbora, rekao je, odražavaju široko nezadovoljstvo javnosti koje sama Merzova ostavka ne može riješiti.

Teški poraz CDU-a, uspon radikalnog AfD-a

Merzov CDU ovog mjeseca pretrpio je teške gubitke na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu, Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu.

Desničarski AfD osvojio je ubjedljivu pobjedu u dvije istočne pokrajine, dok je na izborima u Berlinu CDU pretekla socijalistička Ljevica.

Istraživanja su pokazala da su pitanja na nivou pokrajina, poput lokalnih ekonomskih uslova, javnih usluga i infrastrukture, imala određenu ulogu, ali da su mnogi birači izbore iskoristili i za iskazivanje nezadovoljstva vladom Merza.

Desničarski AfD ostvario je dosad nezabilježene rezultate, posebno na istoku zemlje, osvojivši 38,2 posto glasova u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i oko 43,8 posto u Saksoniji-Anhaltu.

Muno je rekao da se uspon radikalnog AfD-a ne može objasniti samo biračima ekstremističkih stavova ili zabrinutošću zbog imigracije, ističući da je stranka privukla i ljude koji se osjećaju otuđenim od etabliranih stranaka i traže alternativu.

"Imamo sve veći nivo nepovjerenja u etablirane političke stranke", rekao je.

"Birače privlače desničarski populistički političari koji govore: 'Ti političari u Berlinu, elite, nije briga za vas, oni ne donose politiku za vas'", dodao je.

Muno je rekao da ekonomske brige i stalno prisutni narativi o krizama produbljuju osjećaj otuđenosti, ukazujući na ekonomski pad, energetsku krizu i strahovanja od rasta cijena plina pred zimu.

“Grupe s nižim prihodima posebno smatraju da su planirane promjene vlade, naročito u oblasti penzija i zdravstvene zaštite“, socijalno nepravedne, rekao je Muno.

"Oni kažu da ljudi s nižim prihodima moraju trpjeti rezove, ali ljudi s višim prihodima ne trpe na isti način", rekao je.

Opada povjerenje u demokratski sistem

Muno je upozorio da je, iako zabrinjava uspon AfD-a, još veća opasnost postepeno urušavanje povjerenja javnosti u demokratiju, posebno u istočnim saveznim pokrajinama.

"Rekao bih da gubimo mnogo ljudi jer više ne vjeruju u demokratiju", rekao je.

Naglasio je da shvatanje demokratije među vodećim predstavnicima AfD-a u osnovi nije u skladu s liberalnim i pluralističkim sistemom, navodeći da stranka nastoji ograničiti nezavisnost pravosuđa i slobodu medija te napustiti princip jednakih prava za sve.

"Prema mišljenju AfD-a, postoje različite grupe ljudi i posebno imigranti ne bi trebali imati ista prava kao ljudi koje oni smatraju Nijemcima po krvi", rekao je.

"To je njihova osnovna ideja i upravo je zbog toga to opasnost i za samu demokratiju", rekao je.

U maju 2025. godine njemačka domaća obavještajna služba, Savezni ured za zaštitu ustava (BfV), klasifikovao je AfD kao "potvrđeno desničarski ekstremističku" organizaciju. Stranka osporava tu klasifikaciju pred sudom.

Muno je ukazao na istraživanja stavova prema demokratiji u dvije istočne savezne pokrajine u kojima je AfD ovog mjeseca pobijedio na izborima.

U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji tri četvrtine građana više ne smatra demokratiju boljim političkim sistemom, rekao je, dok je u Saksoniji-Anhaltu više od polovine ispitanika kazalo da bi preferiralo da samo jedna jaka stranka donosi odluke i predstavlja narod.

Potrebni konkretni rezultati i pozitivna poruka

Muno je također ukazao na još jednu slabost koja stoji iza loših rezultata etabliranih stranaka.

Prema njegovim riječima, one su se previše fokusirale na govor o krizama, čime su ojačale narativ AfD-a da se Njemačka suočava sa stalnim problemima i da ništa ne ide kako treba.

Kako bi pridobili razočarane birače, Muno smatra da savez Merzovog CDU-a i CSU-a i njihovi socijaldemokratski koalicioni partneri prvo moraju ostvariti konkretne rezultate koje ljudi mogu osjetiti u svakodnevnom životu.

Jednako važno je, smatra Muno, da političari etabliranih stranaka ponude pozitivnu poruku za prevazilaženje socioekonomskih problema, koja će izgraditi povjerenje i odgovoriti na strahovanja građana.

U suprotnom, upozorio je, sve više ljudi počet će preispitivati vrijednost same demokratije.

"Ako demokratija nije u stanju donijeti socijalne i ekonomske koristi, ljudi će reći: kakvog smisla ima demokratija? Mogu glasati, ali nemam dovoljno novca da platim kiriju, da platim benzin", rekao je.

"Ljudi se plaše da im prihodi padaju i da im se bogatstvo smanjuje, a ovo je veoma opasna situacija", upozorio je Muno, dodajući da će, ako birači više ne budu vidjeli da demokratija osigurava stabilan život, sve više njih jednostavno prestati vjerovati u nju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad