Mjesto na granici NATO-a je “kraj slobodnog svijeta” i Putinova sljedeća meta?

Svijet 16. dec 202415:40 0 komentara
Juergen Schwarz / Alamy / Profimedia / Ilustracija

Grad Narva, gdje se nalazi jedan od rijetkih otvorenih prijelaza u Rusiji, zvaničnici estonskih graničnih snaga vide kao "kraj i početak slobodnog svijeta".

Smješten na istočnoj granici NATO-a, grad je postao stalna meta taktika hibridnog ratovanja koje koristi Rusija – s Kremljom koji šalje nadzorne rampe na skoro sedmičnoj bazi i uklanja estonsku graničnu infrastrukturu u gluho doba noći, piše Independent.

“Sve što je s druge strane granice, ne bih koristio [termin] ‘slobodni svijet’ da to opišem”, kaže Egert Belitsev, generalni direktor estonskih graničnih snaga.

Rusi većinsko stanovništvo

Ali ne razmišljaj svi u Narvi kao Belitsev. Blizu 96 posto od 56.000 ljudi koji žive u Narvi govori ruski kao maternji jezik, dok su 34 posto stanovništva ruski državljani.

“Oni žive unutar ruskog kulturnog i propagandnog prostora”, kaže dr. Marija Smorževski-Smirnova, direktorkica Narvinog muzeja.

Možda nije iznenađujuće da je 2022. Vladimir Putin nagovijestio kako je ciljao na Narvu, sugerišući da bi bilo opravdano „povratiti i obezbijediti“ pogranični grad.

Muzej Narve – koji je okrenut direktno prema Rusiji – našao se u središtu rasplamsavanja tenzija nakon izložbe koja naglašav rusku propagandu i ratne zločine.

Narva (Martin Pedaja / imago stock&people / Profimedia)

Posljednje dvije godine, muzej je okačio transparent sa natpisom “Putin je ratni zločinac” na strani okrenutoj prema Ivangorodu, ruskom pograničnom gradu koji se nalazi samo 101 metar.

Svake godine, transparent je tempiran tako da se poklopi sa ruskom proslavom Dana pobjede 9. maja koja se održava u Ivangorodu. U Estoniji postoji jasan osjećaj da se proslave Dana pobjede, koje se pojačavaju na ogromnim zvučnicima, ne održavaju u korist onih koji žive u Rusiji.

“Oni to rade zbog naroda Narve”, kaže Belitsev. “Scena je usmjerena prema Estoniji. Koriste najveće zvučnike koje imaju u Rusiji. Nije to zbog Ivangoroda”.

Ruski zvaničnici su tražili od estonskih graničnih predstavnika da skinu transparent protiv Putina, ali su ih odbili.

Dok je muzej dobio podršku iz drugih estonskih gradova, Smorževski-Smirnova kaže da su ona i njena porodica primili prijetnje smrću, zlostavljanje i uznemiravanje od nekih stanovnika Narve.

Prijetnje ubistvom i silovanjem

Zurab Janes, koji radi u muzeju, kaže da je njegova šefica primala e-mailove, poruke i objave na Facebooku u kojima joj se prijeti. “Prijetili su da će je silovati, ubiti, objesiti. Fotošopirali su slike Marije sa odsječenom glavom. Čak je i njen sin dobio uznemirujuće fotošopirane slike”, kaže on.

Direktorica vjeruje da je njena pozicija u muzeju ugrožena zbog proruskih sklonosti stanovništva Narve.

“Muzej je pod stalnim pritiskom i stresom, ali mi nastavljamo da pričamo o našoj bolnoj historiji”, kaže ona.

Iako je i sama Smorževski-Smirnova rođena u Sibiru i govori ruski kao svoj maternji jezik, ona kaže: “Za nas se ne radi o nacijama i porijeklu. Riječ je o vrijednostima”.

Putinov režim i dalje koristi grad kao ključnu metu za incidente koji se povećavaju i po intenzitetu i po učestalosti kako rat u Ukrajini bjesni.

Prema zvaničnicima estonskih graničnih snaga, Rusija je više puta ubacivala veliki nadzorni cepelin u vazdušni prostor Narve, ukrašen slovom Z – simbolom koji je usko povezan s ruskom propagandom.

Tehnologija je, kaže Belitsev, gotovo komično zastarjela. “Pokušavaju da izazovu reakciju. Žele da vide kako mi reagujemo”, dodaje.

Rusija je također optužena za krađu bova koje označavaju granicu na akumulaciji Narva. Estonske granične snage su tvrdile da je kriv Kremlj, ali stanovnici Narve krivicu prebacuju i na estonsku vladu.

Rusija je zatvorila kontrolni punkt Narva za sva vozila, tako da je jedini put do nje pješice. A velika protutenkovska utvrđenja, stacionirana na sredini mosta, podsjećaju da se u blizu nalazi ratna zona.

MAXIM SHIPENKOV / POOL / AFP

“Ko želi ići u Rusiju”

Dok neki ljudi koriste prijelaz za pokušaj krijumčarenja robe u Rusiju, kao što su dijelovi za bespilotne letjelice ili motorno gorivo, ima i ljudi koji prelaze granicu iz drugih razloga.

Jedna žena u ranim dvadesetim otputovala je u Moskvu da posjeti prijatelja. Ona je za Independent rekla da je čekala osam sati u snijegu kako bi napustila Estoniju.

Drugi čovjek, koji već šest mjeseci radi u Finskoj, ali živi u Rusiji, išao je kući u zimu. Rekao je, također, da je čekao u redu više od 12 sati da pređe granicu.

Dok estonske granične snage insistiraju da je Rusija kriva za ogromna kašnjenja, čini se da Belitsev nije previše uznemiren dugim čekanjem.

“Ako želite da uđete u Rusku Federaciju, to ne bi trebalo biti ugodno. Rusija je zemlja agresor koja je vodila opsežnu vojnu akciju više od 1.000 dana u jednoj od svojih susjednih zemalja”, kaže on.

“Svako sa čistim razumom ne bi išao tamo”, zaključuje.

Bonus video:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!