Može li Trump preuzeti kontrolu nad izborima? Ovo je devet mogućih scenarija

Istraživanje Reutersa, objavljeno 14. oktobra, pokazuje da se izborni zvaničnici širom zemlje ozbiljno pripremaju za moguće pokušaje intervencije Washingtona, iako većina vjeruje da će ustavne i zakonske zaštite izbornog sistema izdržati pritiske.

Američki Ustav saveznim državama daje široke nadležnosti nad organizacijom izbora, a sudovi su već blokirali niz Trumpovih pokušaja da proširi federalnu kontrolu.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da najveća opasnost možda nije direktna promjena izbornih rezultata, nego niz istraga, pravnih sporova i političkih pritisaka koji bi mogli odgoditi njihovu potvrdu, izazvati institucionalnu krizu i dodatno narušiti povjerenje građana u izborni sistem.

Bijela kuća odbacuje takve zabrinutosti, tvrdeći da predsjednik želi zaštititi integritet izbora i spriječiti nezakonito glasanje.

Glasnogovornica Bijele kuće Lauren Bis optužila je demokrate da potkopavaju povjerenje u izbore protivljenjem zakonu koji bi zahtijevao dokaz o američkom državljanstvu prilikom registracije birača i identifikacijski dokument s fotografijom na biračkom mjestu.

„Predsjednik Trump je potpuno u pravu. Ili ćemo ovo sada popraviti ili ćemo izgubiti svoju zemlju“, poručila je.

Tvrdnje o izbornoj prevari i manipulaciji glasačkim mašinama

Prvi scenario podrazumijeva ponavljanje neutemeljenih optužbi o izbornoj prevari, kakve je Trump iznosio nakon predsjedničkih izbora 2020. godine.

Takve tvrdnje obično uključuju navode da su glasali ljudi bez američkog državljanstva, da su glasačke mašine manipulisane ili da su izborni radnici nezakonito mijenjali rezultate.

Reuters podsjeća da je Trump u junu bez dokaza tvrdio da je izborni sistem Kalifornije namješten, nakon što su njegovi favorizovani kandidati bili na putu ka porazu.

Stručnjaci upozoravaju da se takve optužbe brzo šire i mogu postati osnova za osporavanje rezultata čak i kada se naknadno pokažu netačnim.

Pritisak na izborne zvaničnike da promijene rezultate

Drugi scenario odnosi se na mogućnost da Trump ili članovi njegove administracije pokušaju izvršiti pritisak na državne zvaničnike kako bi odbili potvrditi rezultate ili odgodili njihovu certifikaciju.

Reuters kao primjer navodi Trumpov telefonski razgovor s republikanskim državnim sekretarom Georgije Bradom Raffenspergerom nakon izbora 2020. godine.

Trump je tada zatražio da Raffensperger „pronađe 11.780 glasova“, koliko mu je bilo potrebno da preokrene poraz u toj saveznoj državi. Raffensperger je zahtjev odbio.

Zabrinutost dodatno povećava činjenica da, prema organizaciji States United Action, zvaničnici koji su prihvatili neutemeljene tvrdnje o krađi izbora 2020. danas obavljaju najmanje jednu funkciju s nadležnostima nad izborima u 20 saveznih država.

Zapljena glasačkih listića i izborne opreme

Jedan od ozbiljnijih scenarija uključuje mogućnost da federalni istražitelji, uz sudski nalog ili drugi odgovarajući pravni instrument, zaplijene glasačke listiće, mašine ili izbornu dokumentaciju.

Takav potez mogao bi poremetiti brojanje glasova, ugroziti dokumentovani lanac čuvanja izbornog materijala i odgoditi potvrđivanje rezultata.

Reuters podsjeća da su agenti FBI-ja u januaru pretresli izborne urede u okrugu Fulton u Georgiji i zaplijenili stotine kutija dokumentacije s izbora 2020. godine.

Bivši federalni tužilac Gary Restaino ocijenio je tu akciju kao drastično odstupanje od dugogodišnje prakse Ministarstva pravde.

Ministarstvo, međutim, insistira da je postupak bio zakonit i da je nalog izdat nakon što je sud utvrdio postojanje osnovane sumnje.

Rekordan broj federalnih posmatrača

Američko Ministarstvo pravde planira angažovati 1.000 federalnih izbornih posmatrača, što bi bio najveći broj u historiji i gotovo dvostruko više nego na izborima 2024. godine, kada ih je bilo 590.

Federalni posmatrači tradicionalno nadziru poštovanje biračkih prava, ali pojedini zvaničnici strahuju da bi mogli pokušati prekoračiti ovlaštenja.

Takav spor već se dogodio u Wyomingu, gdje su federalni posmatrači tokom augustovskih predizbora pokušali razgovarati s biračima i pregledati izbornu opremu. Lokalni zvaničnici odbili su njihove zahtjeve.

Zamjenik državnog sekretara Michigana Aghogho Edevbie najavio je da će ta savezna država strogo ograničiti njihove aktivnosti.

„Dozvolit ćemo Ministarstvu pravde da posmatra izborni proces. Nećemo im dozvoliti ništa više od toga“, rekao je.

Imigracijski agenti u blizini birališta

Prisustvo agenata američke Imigracijske i carinske službe (ICE) u blizini biračkih mjesta još je jedan scenario koji izaziva zabrinutost.

Stručnjaci upozoravaju da bi takve operacije mogle obeshrabriti pojedine birače, posebno u imigrantskim zajednicama i područjima koja tradicionalno podržavaju demokrate.

Slanje naoružanih federalnih agenata direktno na biračka mjesta vjerovatno bi predstavljalo kršenje saveznih zakona, ali provođenje policijskih operacija u njihovoj blizini otvara složenija pravna pitanja.

Ministar unutrašnje sigurnosti Markwayne Mullin nije isključio mogućnost prisustva agenata ICE-a na biralištima u slučaju sigurnosnih prijetnji ili izvršavanja naloga.

Ministarstvo tvrdi da ne planira operacije usmjerene na biračka mjesta.

Angažovanje vojske tokom izbora

Jedan od najdramatičnijih scenarija bio bi pokušaj angažovanja američke vojske u blizini birališta.

Trump bi, prema pojedinim pravnim stručnjacima, mogao pokušati aktivirati Zakon o pobuni (Insurrection Act), pozivajući se na navodne nerede, ometanje glasanja ili druge vanredne okolnosti.

Iako taj zakon predsjedniku omogućava upotrebu vojske u određenim unutrašnjim krizama, drugi savezni propisi zabranjuju vojno zastrašivanje birača i miješanje u provođenje izbora.

Na pitanje bi li poslao vojsku ili imigracijske agente na birališta, Trump je u maju odgovorio da će učiniti „sve što je potrebno da osiguramo poštene izbore“.

Predsjedavajući Združenog generalštaba američke vojske, general Dan Caine, u augustu je poručio da vojska nema planove za raspoređivanje vojnika na biračka mjesta niti za zapljenu izbornog materijala.

„Nisam dobio niti očekujem da ću dobiti bilo kakvo nezakonito naređenje“, naveo je.

Proglašenje vanrednog stanja

Pojedini Trumpovi saveznici zagovaraju proglašenje nacionalnog vanrednog stanja zbog navodnih izbornih prevara ili stranog miješanja.

Takva odluka, smatraju, mogla bi poslužiti kao osnova za veće uključivanje federalnih vlasti u brojanje glasova, uključujući zahtjeve za ručnim prebrojavanjem.

Trump nije isključio tu mogućnost.

„Ništa ne isključujem niti unaprijed prihvatam“, rekao je u intervjuu za magazin Time.

Ipak, pravni stručnjaci naglašavaju da proglašenje vanrednog stanja predsjedniku ne daje automatsko ustavno ovlaštenje da preuzme organizaciju izbora od saveznih država.

Čak i neuspješan pokušaj mogao bi izazvati brojne sudske postupke i odgoditi potvrđivanje rezultata.

Krivične istrage protiv izbornih zvaničnika

Ministarstvo pravde u julu je poslalo upozorenja glavnim izbornim zvaničnicima svih saveznih država, navodeći da bi mogli biti krivično gonjeni ako svjesno dozvole nezakonito glasanje osobama bez američkog državljanstva ili propuste održavati tačne biračke spiskove.

Zvaničnici iz obje stranke pojedina upozorenja smatraju pokušajem zastrašivanja.

Posebno oštro reagovao je pravnik iz ureda republikanskog državnog tužioca Idaha James Craig.

„Možete prestati prijetiti svojim prijateljima u Idahu“, poručio je Ministarstvu pravde.

Iz Ministarstva odgovaraju da se ne radi o zastrašivanju, nego o podsjećanju na zakonske obaveze.

Stručnjaci ipak upozoravaju da bi i same istrage, bez podizanja optužnica, mogle iscrpiti resurse izbornih institucija i otežati provođenje izbora.

Odbijanje Kongresa da prihvati izabrane zastupnike

Posljednji scenario odnosi se na period nakon izbora.

Trump bi, prema pojedinim stručnjacima, mogao pokušati izvršiti pritisak na republikansko rukovodstvo Kongresa da proceduralnim sredstvima odgodi priznavanje pobjede demokratskih kandidata u tijesnim utrkama.

Posebna pažnja usmjerena je na mogućnost da predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson promijeni administrativno rukovodstvo tog doma kako bi se odgodilo formalno priznavanje pojedinih izbornih pobjednika.

Većina pravnih stručnjaka smatra da bi sudovi vjerovatno spriječili takav pokušaj ukoliko su rezultati uredno potvrđeni.

Međutim, čak i privremeno nepopunjena mjesta mogla bi imati ozbiljne posljedice.

Novi saziv Kongresa treba se konstituisati 3. januara, a u slučaju tijesnog odnosa snaga samo nekoliko spornih mandata moglo bi utjecati na izbor predsjedavajućeg Predstavničkog doma i privremenu kontrolu nad tom institucijom.

Johnsonov glasnogovornik odbacio je takve scenarije kao spekulacije.

Koliko je američki izborni sistem zaštićen?

Uprkos brojnim potencijalnim rizicima, Reuters naglašava da američke savezne države imaju razvijene mehanizme zaštite izbornog procesa.

Prema podacima Brennan Centera pri Univerzitetu New York, najmanje 47 saveznih država testira svaku glasačku mašinu prije izbora, dok ostale provjeravaju uzorak uređaja.

Izborni materijal čuva se u kontrolisanim uslovima, a kretanje glasačkih listića dokumentuje se kako bi se spriječile manipulacije.

Čak 98 posto glasova u SAD-u ostavlja papirni trag koji omogućava naknadnu provjeru elektronskih rezultata.

Upravo zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da bi bilo izuzetno teško nezakonito promijeniti veliki broj glasova bez otkrivanja nepravilnosti.

Međutim, zaključak Reutersove analize jeste da opasnost ne mora biti ograničena na direktnu manipulaciju rezultatima.

Kombinacija neutemeljenih optužbi, federalnih istraga, sudskih sporova i odgađanja potvrđivanja rezultata mogla bi izazvati politički haos čak i ako nijedan pojedinačni pokušaj miješanja ne uspije.

Upravo to, prema sagovornicima Reutersa, predstavlja jedan od najvećih izazova za američku demokratiju uoči novembarskih izbora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad