Donald Trump kaže da je Volodimir Zelenski “diktator”, iako je pobijedio na poštenim izborima 2019. godine. Predsjednik Sjedinjenih Država ne govori isto za Vladimira Putina, iako je njegov glavni protivnik umro u zatvoru nekoliko sedmica prije nego što je Putin pobijedio na namještenim izborima prošle godine. Kako piše Politico, ovo je samo jedan od primjera zbog kojih se može postaviti pitanje: na čijoj je Trump strani?
U proteklih nekoliko sedmica, Trump i njegov tim također su podrivali NATO, podržavali krajnje desničarske političare u Evropi i zaprijetili trgovinskim ratom Evropskoj uniji zbog njenog “vrlo nepravednog” odnosa prema SAD-u. Nije ni čudo što sve veći broj evropskih zvaničnika i diplomata misli da je američki predsjednik zapravo na strani Rusije.
Ipak, kako piše Politico, Trumpov svijet se brzo kreće i teško je sve zapamtiti. Zato je ovaj list objavio pregled 29 situacija u kojima je Trump stao na Putinovu stranu u svom prvom mjesecu nakon povratka na vlast.
Telefonski razgovor: Gotovo tri godine nakon ničim izazvane ruske invazije punih razmjera na Ukrajinu 2022. godine, Trump je odlučio da je vrijeme da ponovo uspostavi direktan kontakt između predsjednika SAD-a i Putina, lidera koji je pod američkim i evropskim sankcijama, kao i pod nalogom za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda zbog zločina protiv čovječnosti. Tako je 12. februara nazvao Putina i razgovarao s njim 90 minuta.
Hvaljenje Putina: “Želim zahvaliti predsjedniku Putinu na njegovom vremenu i trudu u vezi s ovim pozivom”, rekao je Trump nakon toga. “Obojica smo se prisjetili velike historije naših nacija i činjenice da smo tako uspješno zajedno ratovali u Drugom svjetskom ratu”, dodao je. “Složili smo se da ćemo raditi zajedno, vrlo blisko, uključujući međusobne posjete našim zemljama”.
Izjava da bi ‘volio’ vidjeti Rusiju ponovo u G7 (što bi je učinilo G8): “Volio bih da ih vratimo. Mislim da je bila greška izbaciti ih”, rekao je novinarima u Ovalnom uredu dan nakon razgovora s Putinom. Isto je govorio i u prvom mandatu. Ali tada još nije bilo ruske invazije na Ukrajinu.
Dozvoljavanje Putinu da zadrži velike dijelove ukrajinske teritorije: Trumpov ministar odbrane Pete Hegseth odbacio je ukrajinski cilj povratka svih teritorija koje je Rusija zauzela od 2014. godine kao “nerealističan”. Time je Ukrajini izbio adute iz ruku u bilo kakvim budućim pregovorima. Hegseth je također Putinu dao ono što je želio izjavom da Kijev neće ući u NATO.
Navodi da Rusija sada drži “karte” u pregovorima: Trump je zatim izjavio da Rusija sada kontroliše pregovore “jer su zauzeli mnogo teritorije”.
Prihvatanje Putinove želje da NATO ne bude prisutan u Ukrajini: Još jedna izjava Hegsetha – bilo koji vojnici iz NATO zemalja koji budu služili u Ukrajini neće biti pokriveni članom 5. NATO-a, koji kaže da je napad na jednu članicu napad na sve.
Isključivanje mogućnosti slanja američkih trupa u Ukrajinu: Još jedna odluka koja ide Putinu na ruku.
Poruka Evropi, koja se od 1945. oslanja na američku zaštitu, da se pobrine sama za sebe: Rusija se boji američkih trupa koje bi mogle ratovati da zaustave njen pokušaj povratka bivše imperije. Rat s Evropljanima? To je već druga priča.
Održavanje bezuslovnih razgovora s Rusijom u Saudijskoj Arabiji: Trump je Putinu dao ogromne ustupke u vezi s NATO-om i ukrajinskom teritorijom prije nego što su razgovori uopće počeli. Mogao je zahtijevati ruski prekid vatre kao preduslov za prve razgovore visokih diplomata dviju strana. Nije. U stvari, očito nije bilo nikakvih preduslova.
Jedini uslov – Zelenskijev tim nije smio biti u prostoriji. U međuvremenu Kijev i njegovi saveznici kažu da ne smije biti pregovora “o Ukrajini bez Ukrajine”.
Ne dopuštajući ni Evropi da učestvuje: Brisel stalno prigovara da je Evropa isključena iz mirovnog procesa. SAD-u to nije bitno, a Putinu to sasvim odgovara.
Izjava da je Zelenski “započeo” rat: Nije. Rusija je započela rat, ali pokušava za to optužiti Zelenskog otkako je počeo. Sada i Bijela kuća tvrdi isto.
Nazivajući Zelenskog nesposobnim: Svako ima pravo na mišljenje. Samo što ovo baš odgovara ruskoj propagandi koja pokušava srušiti Zelenskog iznutra.
Nedostatak kritika usmjerenih Putinu.
Navodi da Putinu treba vjerovati i da želi mir: Ne brinite, Putin je “čvrst” po pitanju Ukrajine, rekao je Trump za BBC. Možda je zaboravio koliko je puta Rusija rekla da neće izvršiti invaziju.
Pozivi na izbore u Ukrajini: Rusija voli izbore u susjednim državama jer može manipulisati procesom. Putin se nadao se da će dobiti priliku da uspostavi novu vladu u Kijevu još od prije početka rata. Tramp kaže da bi Zelenski trebalo da raspiše glasanje što prije, mada je u toku rat.
Ukidanje finansiranja monitora izbora i sajber-agencija: Samo oni koji insistiraju na slobodnim i poštenim izborima žele nadzor nad glasanjem. Putinu nisu potrebni.
Nazivajući Zelenskog “diktatorom”.
Razmatranje budućih američko-ruskih “investicionih” sporazuma. To je bila tema na tim razgovorima u Rijadu. Visoki ruski zvaničnik rekao je za POLITICO da postoji poseban interes za zajedničke energetske projekte na Arktiku.
Ukidanje finansiranja prodemokratskih programa. Kremlj se dugo žalio da su nevladine organizacije koje finansiraju SAD obavještajni frontovi koji podstiču “obojene revolucije” u bivšim sovjetskim republikama, uključujući ustanak na Majdanu u Ukrajini 2014. Trumpov tim je sada ukinuo svo finansiranje prodemokratskih programa kao dio svojih napora da ukine USAID.
Borba protiv “woke” kulture, slična Putinovoj. Da budemo pošteni, to je ono što Trump zaista želi i vjerovatno je samo slučajnost da Putin dijeli sličan pogled na pitanja poput prava transrodnih osoba.
Napadanje Evrope zbog migracija. Trump je rekao da Evropa treba da se sabere kako bi zaustavila migraciju koja je van kontrole. Njegov potpredsjednik JD Vance pokrenuo je sveopšti napad na kontinent zbog raznih tema u svom prvom izlasku na Minhensku sigurnosnu konferenciju prošlog vikenda. Vjerovatno je to bila muzika za Putinove uši.
Podržavanje kandidata u Rumuniji povezanog s ruskom propagandom. Vance podržava pobjedu Calina Georgescua, te je stao na njegovu stranu nakon što je on pobijedio u prvom krugu rumunskih predsjedničkih izbora prošle godine nakon sumnje na ruski hibridni napad i vrlo sumnjivu operaciju uticaja na društvenim mrežama. Rumunski ustavni sud je poništio izbore.
Kritikovanje Njemačke zbog borbe protiv krajnje desnice. Vance je izjavio: “Ako se kandidujete u strahu od sopstvenih glasača, Amerika ništa ne može da učini za vas”.
Podrška AfD-u na izborima u Njemačkoj: Trumpov blizak saveznik milijarder Elon Musk otvoreno je podržao krajnje desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD) i njenu kandidatkinju Alice Weidel da budu kancelarka na izborima u nedjelju. Prema anketama, AfD je postavljen za najbolji rezultat ikada. Mnogi pristalice AfD-a suosjećaju sa Moskvom. Obavještajne službe upozorile su na rusku kampanju za ometanje glasanja.
Muskova podrška za Reform UK u Velikoj Britaniji: Lider stranke Nigel Farage ima historiju da daje pozitivne komentare o Putinu (što su njegovi centristički protivnici koristili da ga napadnu).
Protivljenje izrazu “ruska agresija” u dokumentu G7 o Ukrajini.
Sama pobjeda na predsjedničkim izborima: Politico piše da, mada je ovo zaista bilo u Trumpovom interesu, Kremlj je svakako zadovoljan što je Trump pobijedio Harris.
Zagovaranje promjene ustava. Trump je nagovijestio da mu ne bi toliko smetalo da se ustav njegove zemlje promijeni kako bi mu se omogućilo da ostane na vlasti i treći mandat. Putin je to već uradio u Rusiji.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!