Na korak do kritičnog praga: Globalno zagrijavanje doseglo 1,4 Celzijusa nakon treće najtoplije godine u historiji

Prosječne globalne temperature su sada oko 1,4 stepena Celzijusa više nego tokom predindustrijske ere, prema podacima koje je u srijedu objavila služba za planetarna posmatranja Evropske unije Copernicus. Naučnici su također otkrili da je 2025. bila treća najtoplija godina u historiji.

Ako se ovaj trend zagrijavanja nastavi, temperature će prije kraja ove decenije premašiti granicu od 1,5°C postavljenu u Pariškom sporazumu. U prekretničkom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, vlade su se obavezale da će ograničiti globalno zagrijavanje na "znatno ispod" 2°C, a idealno na 1,5°C. 

Prijetnje od klimatskih promjena, poput intenzivnijih toplotnih talasa i porasta nivoa mora, povećavaju se sa svakom desetinom stepena zagrijavanja . Naučnici također upozoravaju da prelazak od 1,5°C rizikuje pokretanje takozvanih prekretnica, od izumiranja prašuma do kolapsa cirkulacije okeana, što dovodi do nepovratnih i ekstremnih klimatskih promjena. 

Teoretski, svijet bi se mogao vratiti na 1,5°C nakon što ga pređe korištenjem tehnologije za uklanjanje ogromnih količina ugljičnog dioksida iz atmosfere, scenarij poznat kao "prekoračenje". Međutim, ova tehnologija još nije dostupna u potrebnoj mjeri.

"S obzirom na to da je porast temperature od 1,5 stepeni Celzijusa u skladu s Pariškim sporazumom pred vratima, sada efektivno ulazimo u fazu u kojoj će se raditi o upravljanju tim prekoračenjem", rekao je novinarima na konferenciji za novinare Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene programa Copernicus.

"U osnovi je neizbježno da ćemo preći taj prag, i na nama je da odlučimo kako želimo da se nosimo sa povećanim i većim rizikom s kojim ćemo se suočiti kao posljedicom ovoga", rekao je. Što je duže i veće prekoračenje, to je veći rizik, dodao je.

Najtoplija godina - i jedina do sada koja je premašila prag od 1,5°C - ostaje 2024. sa 1,6°C. Međutim, ciljevi Pariškog sporazuma odnose se na dugoročne trendove, a ne na one koji traju nekoliko godina, a Buontempo je rekao da tri različita Copernicus modela, uključujući petogodišnje prosjeke i 30-godišnje linearne trendove, pokazuju da je zagrijavanje sada dostiglo oko 1,4°C. 

Podaci programa Copernicus pokazuju da je 2025. bila treća najtoplija godina u historiji, sa 1,47°C iznad predindustrijskih nivoa, što je tek neznatno hladnije od 2023. godine. To je uprkos El Niñu, prirodnom klimatskom obrascu koji obično donosi više temperature pored zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem, a koji se završava sredinom 2024. godine, a krajem prošle godine nastupa rashlađujuća La Niña faza.

"Posebno su posljednje tri godine bile izuzetno tople u poređenju s ranijim godinama", rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora u Copernicusu. Ukupne temperature za taj trogodišnji period premašile su 1,5°C, što se ranije nije dešavalo. 

"Glavni razlog za ove rekordne temperature je akumulacija stakleničkih plinova u atmosferi, u čemu dominira sagorijevanje fosilnih goriva", rekao je Burgess. "Kako se staklenički plinovi nastavljaju akumulirati u zraku, temperature nastavljaju rasti, uključujući i u okeanu; nivo mora nastavlja rasti, a glečeri, morski led i ledene ploče nastavljaju se topiti"

Podaci pokazuju da je 2025. godina bila i treća najtoplija godina u historiji evropskog kontinenta. Vrući i vjetroviti uslovi doprinijeli su rekordnim šumskim požarima, što je rezultiralo najgorim emisijama povezanim s požarima u Evropi od početka praćenja prije 23 godine.

Polovina svijeta je iskusila iznadprosječan broj dana koji uzrokuju jak toplotni stres, što znači da se temperature osjećaju kao 32°C ili više. Burgess je dodao da su neke regije - uključujući veći dio Australije, dijelove sjeverne Afrike i Arapskog poluotoka - imale više dana s ekstremnim toplotnim stresom, kada percipirane temperature dostižu opasne nivoe iznad 46°C.

"Ljeta s kojima se sada suočavamo veoma su različita od ljeta koja su naši roditelji iskusili, veoma su različita od ljeta koja su iskusili naši bake i djedovi", rekao je Burgess. "Djeca će danas biti izložena većim opasnostima od vrućine i većim klimatskim opasnostima nego što smo možda mi ili naši roditelji bili."

Polarne regije su zabilježile znatno više temperature u 2025. godini, pri čemu je Antarktik zabilježio svoju najtopliju godinu, a Arktik drugu najtopliju godinu u historiji. 

Shodno tome, površina polarnog morskog leda bila je ispod prosjeka tokom cijele godine, a u februaru 2025. godine nakratko je dostigla rekordno nizak nivo od početka praćenja 1970-ih. Smanjenje ledenih kapa ubrzava globalno zagrijavanje smanjenjem količine sunčeve svjetlosti koja se reflektuje nazad u svemir. 

Evropski naučni zvaničnici također su izrazili zabrinutost zbog smanjenja budžeta za klimatsku nauku i brisanja skupova podataka od strane Trumpove administracije. 

"Podaci i zapažanja su očigledno ključni za naše napore da se suočimo s klimatskim promjenama... a ovi izazovi ne poznaju granice", rekao je Florian Pappenberger, direktor Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, koji nadgleda Copernicus. "Stoga je naravno zabrinjavajuće što imamo problem u pogledu podataka".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad