Prema nekim procjenama, godišnji troškovi prehrane porodice u Švedskoj porasli su za čak 30.000 kruna (2760 eura) od januara 2022. Paket kafe uskoro bi trebao dosegnuti simboličnu granicu od 100 kruna (9,20 eura), što je povećanje od više od četvrtine od početka prošle godine, prema podacima švedske vladine agencije za statistiku. Prošle sedmice, nakon najvećeg rasta cijena hrane u posljednje dvije godine u februaru, hiljade građana diljem Švedske odlučilo je bojkotirati najveće supermarkete u zemlji na sedam dana, počevši od prošlog ponedjeljka.

Uz pomoć viralnih objava na TikToku i Instagramu, kampanja je postala nacionalna tema razgovora i političko žarište, piše Guardian.

Demonstranti za rast cijena krive “oligopol” supermarketa i velikih proizvođača koji daju prednost svom profitu nad kupcima, te nedostatak konkurencije među kompanijama. Ali supermarketi krive dalekosežne faktore, uključujući rat, geopolitiku, cijene roba, žetvu i klimatsku krizu.

To je jedan od nekoliko protesta protiv troškova života koji su se proteklih sedmica odvijali diljem Europe. Kupci u Bugarskoj bojkotirali su prošlog mjeseca velike trgovačke lance i supermarkete u znak protesta zbog rasta cijena hrane, što je navodno dovelo do pada prometa od gotovo 30%. U januaru se bojkot u Hrvatskoj proširio na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.

Švedska inicijativa, “Bojkotta vecka 12” (Sedmica bojkota 12, kako je nazvan jer se održavao u 12. sedmici kalendarske godine), zatražila je od potrošača da prestanu kupovati u velikim prehrambenim trgovinama, uključujući Lidl, Hemköp, Ica, Coop i Willys, kako bi digli glas protiv rasta cijena.

“Nemamo što izgubiti, ali sve možemo dobiti”, pisalo je u objavama na društvenim mrežama. “Cijene hrane su pobjegle dok prehrambeni divovi i veliki proizvođači zarađuju milijarde na naš račun”.

Od svih namirnica, cijene čokolade najviše su porasle prošlog mjeseca, porasle su za 9,2% prema stranici za praćenje Matpriskollen. Poskupjela je jestiva mast za 7,2 posto, a sir za 6,4 posto. Mlijeko i vrhnje poskupjeli su za 5,4%.

Međutim, nisu svi uvjereni u zasluge sedmodnevne akcije.

Šveđanka Sandra Gustavsson (34) primjećuje sve veće cijene hrane, ali ipak više se zalaže za potpunu promjenu kupovnih navika – poput korištenja “reko-ringa” –  način kupnje lokalno proizvedene robe bez posrednika.

“Od Covida čini se da su cijene hrane samo rasle, gore, gore”, rekla je Gustavsson, koja radi kao šefica operacija i živi u Göteborgu.

Filippa Lind, vodeća figura u bojkotu, rekla je da se razgovor o akciji – za i protiv – vodi posvuda. Lind, studentica iz Malmöa, rekla je da to čini i kao neko ko je pogođen “nerazumno visokim cijenama” i kao “čin solidarnosti za druge”.

Pozivajući vladu da djeluje, rekla je: “Političari moraju uskočiti i razbiti ovaj oligopol koji uzrokuje visoke cijene zbog nedostatka konkurencije među trgovinama mješovitom robom”.

Sada planiraju nastaviti protest trosedmičnim bojkotom Ice-a, vodećeg švedskog trgovca mješovitom robom s oko trećine tržišnog udjela, i proizvođača mliječnih proizvoda Arla. Nakon toga će, kažu, na popis za bojkot dodati još kompanija.

“Nadam se da će to dovesti do političke akcije koja će neograničeno snižavati cijene osnovnih dobara”, rekao je Lind.

Optužujući koalicijsku vladu desnog centra predvođenu umjerenom strankom za nedjelovanje, glasnogovornik socijaldemokrata za ekonomiju, Mikael Damberg, rekao je u utorak u parlamentu: “Danas u Švedskoj obične porodice prazne svoje štedne račune i posuđuju novac kako bi preživjele svakodnevni život”.

Odgovor vlasti – stabilizacija cijena “visoki prioritet”

Kao odgovor, ministrica financija Elisabeth Svantesson rekla je da je inflacija pala otkako je vlada preuzela dužnost 2022., kada je iznosila oko 10%. U februaru 2025. stopa inflacije iznosila je 1,3% – više u odnosu na 0,6% u januaru.

Ali, priznala je, cijene hrane su i dalje visoke. “Važno je podržati one kojima je najteže”, rekla je. “Također je sada važno vidjeti što možemo učiniti po pitanju cijena hrane”.

Ministar ruralnih poslova, Peter Kullgren, rekao je da su rast cijena uzrokovani uglavnom međunarodnim faktorima kao što su više cijene roba zbog propadanja usjeva, ali je rekao da je konkurenciju u trgovini potrebno poboljšati.

“Cijene hrane s vremenom su porasle i najviše pogađaju ekonomski najslabija domaćinstva: porodice s djecom, studente i starije osobe s niskim penzijama. To treba riješiti”, rekao je Kullgren.

Dodao je da je rješavanje problema i osiguravanje stabilizacije cijena “visoki prioritet” za vladu, koja se prošlog četvrtka sastala s podacima iz prehrambene industrije. Njihove rasprave o visokim cijenama hrane opisao je kao “konstruktivne” i obećao: “Sada ćemo nastaviti taj posao.”

Vlada je u petak predstavila i novu prehrambenu strategiju koja uključuje mjere za povećanje švedske proizvodnje hrane. Kullgren je rekao da želi vidjeti bolju konkurenciju u prehrambenoj industriji, uključujući otvaranje novih trgovina mješovitom robom kako bi se potaknula konkurencija u cijeloj zemlji.

Također je upozorio da bi bojkoti mogli imati “suprotan efekat”od onog koji namjeravaju, te rekao da ih ne može podržati.

Jenny Pedersén, glasnogovornica Hemköpa, nije mogla komentirati kako je bojkot utjecao na broj kupaca, ali je rekla da su cijene hrane u Švedskoj pogođene na isti način kao i u drugim zemljama.

“Mnogi su faktori koji utječu na cijene hrane”, rekla je. “Sve od rata, geopolitike, cijena roba, troškova obrade, klimatskih promjena, vremena i žetve. Trenutno postoji nekoliko kategorija koje potiču inflaciju – posebno mliječni proizvodi, kafa i kakao/čokolada. Mliječni proizvodi su jedna od najvećih kategorija u trgovini mješovitom robom i stoga imaju veliki utjecaj na inflaciju, kako na njezin porast tako i na pad”.

Zabilježen  “blagi pad” prodaje u nekim lancima –

Lanac Coop rekao je da je prošle sedmice zabilježio “blagi pad” u broju kupaca u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, ali nisu mogli odrediti konačan razlog.

“Ne isključujemo da postoji određeni efekti bojkota, ali to je još uvijek teško procijeniti”, rekao je glasnogovornik Håkan Andersson.

Glasnogovornica Ica-e, Jenny Gerdes, rekla je da se utjecaj bojkota značajno razlikuje od trgovine do trgovine, ali da je u nekim trgovinama zabilježen “neki utjecaj”, uključujući povećano bacanje hrane.

“Razumijemo zabrinutost naših kupaca zbog povećanja cijena hrane i poštujemo njihovo pravo da izraze svoju frustraciju”, rekla je. “Postalo je skuplje uzgajati, proizvoditi, pakirati i transportirati hranu, ali i voditi trgovinu”.

Johanna Eurén, glasnogovornica Willysa, rekla je: “Imamo puno razumijevanje za kupce i zabrinutost i frustraciju zbog povećanja cijena hrane. Shvaćamo da ljudi žele pokazati svoje nezadovoljstvo.” Međutim, dodala je: “Vjerovatno mislimo da je bojkot pomalo pogrešan”.

Guardian je za komentar kontaktirao i lance Lidl i Arlu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad