U napadima dronovima ubijeno više od 100 civila širom sudanske regije Kordofan

Napadi su od početka decembra, pa sve do petka, pogađali ovu centralnu regiju, nakon što su paravojne Snage za brzu podršku (RSF) nakon sedmice žestokih borbi zauzele značajnu vojnu bazu u Babnusi.

Eskalacija nasilja raselila je desetine hiljada ljudi i dodatno preopteretila zdravstvene ustanove koje su već pod pritiskom epidemija kolere i denge, dok se glavno poprište sukoba pomjera iz zapadnog Darfura prema prostranoj centralnoj regiji Kordofan.

Najsmrtonosniji napad zabilježen je u vrtiću i bolnici u Kalogiju, u Južnom Kordofanu, gdje je ubijeno 89 ljudi, među njima 43 djece i osam žena. Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk izjavio je da je "uznemiren daljnjom intenzifikacijom neprijateljstava" te upozorio da napadi na medicinske ustanove predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Šest bangladeških mirovnjaka koji su služili u okviru misije Ujedinjenih nacija poginulo je kada su dronovi 13. decembra pogodili njihovu bazu u Kadugliju, glavnom gradu Južnog Kordofana. Generalni sekretar UN-a António Guterres osudio je ono što je nazvao "užasnim napadima dronovima", ističući da napadi na mirovnjake "mogu predstavljati ratne zločine prema međunarodnom pravu".

Dan kasnije na meti napada našla se i Vojna bolnica u Dillingu, pri čemu se podaci o broju žrtava razlikuju. Mreža sudanskih ljekara saopćila je da je poginulo devet osoba, a 17 ranjeno, nazivajući to "sistematskim ciljanjem zdravstvenih institucija".

Zvaničnici UN-a naveli su da je ubijeno šest ljudi, a 12 ranjeno, od kojih su mnogi bili zdravstveni radnici.

Sudanske oružane snage (SAF), koje podržava vlada, optužile su RSF za ove napade, dok se paravojna grupa nije oglasila povodom optužbi.

Epidemije u porastu

Nasilje je izazvalo teške humanitarne posljedice koje nadilaze neposredni broj poginulih. Ministrica zdravstva Sjevernog Kordofana Iman Malik izjavila je da je u toj saveznoj državi zabilježeno 13.609 slučajeva kolere i 730 infekcija dengom, dok 30 posto zdravstvenih ustanova više ne funkcioniše zbog sukoba.

Više od 40.000 ljudi pobjeglo je iz Sjevernog Kordofana, dok civili ostaju zarobljeni u opkoljenim gradovima, uključujući Kadugli i Dilling.

U obližnjem Hegligu, koji je RSF prethodno zauzeo, a potom predao vojsci Južnog Sudana u okviru tripartitnog sporazuma s vojskom, gotovo 2.000 ljudi raseljeno je u saveznu državu Bijeli Nil.

Borbe u Kordofanu predstavljaju značajno širenje sukoba nakon što je RSF u oktobru zauzeo el-Fašer, posljednje uporište vojske u Darfuru. Istraživači Humanitarnog istraživačkog laboratorija (HRL) pri Školi javnog zdravstva Univerziteta Yale naveli su u novom izvještaju da je RSF ubijao civile koji su pokušavali pobjeći iz grada, a potom sistematski uništavao dokaze zakopavanjem, spaljivanjem i uklanjanjem tijela.

Eskalacija dolazi u trenutku kada su međunarodni napori za posredovanje u miru ponovo pokrenuti. Načelnik SAF-a Abdel Fattah al-Burhan sastao se 15. decembra sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, izrazivši spremnost da sarađuje s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom na mirovnim naporima.

Dan kasnije Egipat i SAD zajednički su odbacili "bilo kakve pokušaje podjele Sudana" i pozvali na sveobuhvatni prekid vatre.

Sudan se već treću godinu zaredom nalazi na vrhu Liste hitnih kriza Međunarodnog odbora za spašavanje (International Rescue Committee). Rat, koji je počeo u aprilu 2023. godine, prema podacima UN-a odnio je više od 40.000 života, iako humanitarne organizacije vjeruju da je stvarni broj žrtava znatno veći. Više od 14 miliona ljudi je raseljeno u onome što Ujedinjene nacije nazivaju najvećom humanitarnom krizom na svijetu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad