"Odvojen od stvarnosti"
Netanyahu je ljut na saveznike koji su priznali Palestinu, ali nema mnogo opcija da odgovori

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu brzo je osudio priznanje palestinske države od strane brojnih historijskih saveznika Izraela, te razmatra kako da svoju retoriku pretvori u konkretnu reakciju. Međutim, kako piše Guardian, njegove opcije su možda više ograničene nego što bi želio da njegovi pristalice vjeruju.
Netanyahu je više puta prijetio aneksijom okupiranih palestinskih teritorija i bilateralnim akcijama protiv zemalja koje su priznale Palestinu.
No, formalno preuzimanje dijela ili cijele Zapadne obale ugrozilo bi Abrahamove sporazume, historijski dogovor koji je normalizirao odnose s regionalnim silama, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate.
Taj sporazum bio je možda najistaknutiji vanjskopolitički uspjeh prve administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je i naveden u nominacijama za Nobelovu nagradu za mir koju Trump otvoreno priželjkuje, a jedan je i od ključnih postignuća samog Netanyahua.
UAE, jedan od njegovih najvažnijih partnera, već je rekao da je aneksija "crvena linija", a kolaps dogovora nosio bi visok rizik od udaljavanja najvažnijeg Netanyahuovog saveznika.
Izrael je prošle godine reagovao bilateralno prema Irskoj, Norveškoj i Španiji kada su priznale palestinsku državu, uključujući povlačenje ambasadora.
Izraelski diplomati su za Guardian rekli da bi bilo daleko teže ponoviti isto sada, nakon što su mnogi ključni saveznici priznali Palestinu, te da bi moglo veoma naštetiti Izraelu.
To bi ubrzalo put Izraela ka izoliranom statusu "super-Sparte", koji je Netanyahu prošle sedmice slavodobitno najavio, a zatim je to povukao nakon javnog negodovanja i ekonomskih upozorenja.
Alon Liel, bivši diplomat koji je služio kao generalni konzul Izraela u Južnoj Africi, rekao je: "Mislim da je to tako teška dilema da je Netanyahu odlučio odgoditi. Nema šanse da Izrael neće odgovoriti, a nema šanse da će odgovoriti na pametan način. Kabinet raspravlja o tome koje greške napraviti".
Jevrejski novogodišnji praznik, koji se slavi u ponedjeljak i utorak, te Generalna skupština UN-a dali su Netanyahuu prostor za odlaganje dok razmatra opcije.
On putuje u SAD na sastanak i rekao je da će njegov odgovor Velikoj Britaniji, Francuskoj i drugima uslijediti nakon sastanka s Trumpom. Taj sastanak će se održati nakon što američki predsjednik razgovara s arapskim liderima u New Yorku.
Prije odlaska, Netanyahu je sazvao sastanak izraelskog sigurnosnog kabineta kako bi raspravili moguće reakcije na priznanje, izvijestili su izraelski mediji.
Kao jasan znak zabrinutosti zbog rizika od aneksije, dvojica najjačih zagovornika tog pristupa – ultradesničarski ministri Itamar Ben Gvir i Bezalel Smotrich – nisu bili pozvani.
"Odvojen od stvarnosti"
Osim budućnosti Abrahamovih sporazuma, koje su Trump i Joe Biden željeli proširiti i na Saudijsku Arabiju, mnogi članovi Trumpove porodice i saveznici imaju duboke finansijske veze u regiji.
No, domaći politički pritisci zbog suđenja za korupciju i predstojećih izbora mogu nadvladati Netanyahuove brige o antagoniziranju Trumpa, rekao je Alon Pinkas, još jedan bivši izraelski diplomat.
"Netanyahu od prije dvije ili tri godine ne bi se usudio ništa anektirati", rekao je Pinkas, čije su bivše funkcije uključivale generalnog konzula u New Yorku. "Netanyahu u septembru 2025. je neuravnotežen; odvojen od stvarnosti, s izraženim deluzijama o veličini, misleći da precrtava regionalnu kartu; boji se izbora; plaši se suđenja. Ako sve to vodi ka djelimičnoj aneksiji, možda će stvarno nešto poduzeti".
Unutar Izraela, debata je zbunjujuće oscilirala između tvrdnje da priznanje predstavlja nevažan gest prema praznom simbolu i bijesa prema zemljama koje su nastavile s priznanjem.
Preko većeg dijela izraelskog političkog spektra, od ultradesnice do lidera centar-lijevog Yaira Golana, potez priznavanja palestinske države osuđen je kao "nagrada za terorizam".
Iako je suverena Palestina još uvijek više ideja nego realnost, priznanje ima duboke pravne i diplomatske implikacije. Priznanje Britanije ima poseban diplomatski i historijski značaj zbog uloge koju je Velika Britanija odigrala u postavljanju temelja za stvaranje države Izrael Balfourovom deklaracijom iz 1917.
Liel je rekao: "Vidim to kao više od bilateralnog događaja; treba ga razumjeti u historijskoj perspektivi Balfourove deklaracije. To je svojevrsna korekcija britanske historijske uloge".
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare