U nedjelju je oštećen podvodni kabl za prenos podataka između Švedske i Latvije, a prema tvrdnjama latvijskih vlasti, najvjerovatnije je riječ o vanjskom utjecaju.

Ovo je samo posljednji u nizu incidenata koji od kraja 2022. godine pogađaju ključnu europsku infrastrukturu na dnu Baltičkog mora, uključujući gasovode, električne i telekomunikacijske kablove.

Sve učestaliji incidenti izazvali su sumnje da su isti rezultat sabotaže, što je dovelo do niza istraga europskih zvaničnika. Neki od njih otvoreno upiru prst u Moskvu, iako Rusija odbacuje bilo kakvu umiješanost.

NATO pojačava zaštitu infrastrukture

Iako je dosadašnji utjecaj na snabdijevanje Europe gasom, električnom energijom i podacima bio ograničen, analitičari upozoravaju da bi koordinisani napad na podvodne kablove mogao paralizovati komunikacijske mreže u više zemalja, što bi ugrozilo rad bolnica, policijskih službi i drugih ključnih institucija.

“Sve je ovo povezano s pokušajem zastrašivanja i destabilizacije europske javnosti”, smatra Sophia Besch iz Carnegie zaklade za međunarodni mir. “Cilj je pokazati da imaju sposobnost ometanja infrastrukture ako to požele”.

Prošle sedmice, ruska ambasada u Londonu optužila je NATO da koristi “fiktivnu prijetnju iz Rusije” kako bi opravdao jačanje svog prisustva u Baltičkom moru. Ova izjava uslijedila je nakon što je Alijansa objavila da pokreće novu misiju zaštite kritične infrastrukture, uključujući raspoređivanje podvodnih dronova.

Serija incidenata u Baltičkom moru

Prvi ozbiljan incident dogodio se krajem 2022. kada su eksplozije uništile gasovode Sjeverni tok 1 i 2, koji su prenosili ruski gas prema Europi. Švedski istražitelji pronašli su tragove eksploziva, zaključivši da je riječ o sabotaži. U augustu prošle godine, Njemačka je izdala međunarodni nalog za hapšenje ukrajinskog državljanina osumnjičenog za umiješanost u eksplozije.

U oktobru 2023., prirodni gasovod Balticconnector između Finske i Estonije počeo je propuštati gas, a samo mjesec dana kasnije presječena su dva podvodna internet kabla – jedan između Švedske i Litvanije, a drugi između Finske i Njemačke. Ministri vanjskih poslova Finske i Njemačke tada su zajednički upozorili da incident “odmah budi sumnje na namjerno oštećenje” i ukazuje na hibridni rat.

Na Božić se desio još jedan incident – kvar na električnom kablu između Finske i Estonije. Finske vlasti su već narednog dana zaplijenile tanker Eagle S, koji je prevozio rusku naftu prema Turskoj, zbog sumnje da je oštetio kabl povlačeći sidro po morskom dnu.

Ko stoji iza sabotaže?

Dok Europska unija i NATO nastoje pojačati sigurnost podvodne infrastrukture, eksperti upozoravaju na poteškoće u dokazivanju odgovornosti za ove incidente.

Američki zvaničnici su u septembru izjavili da je primijećena povećana ruska vojna aktivnost u blizini ključnih podvodnih kablova, ali nisu pružili konkretne dokaze. U novembru su američki obavještajni izvori rekli da nisu pronašli “nikakve indikacije o zlonamjernoj aktivnosti” u vezi s presječenim kablovima u Baltičkom moru.

Neki stručnjaci posebno ukazuju na tzv. sjenovitu ili sivu flotu – stare tankere sa nejasnim vlasničkim strukturama, koji transportuju rusku naftu kako bi izbjegli zapadne sankcije. Litvanska ministrica odbrane Dovilė Šakalienė nedavno je izjavila da su upravo ti brodovi “presjekli naše energetske kablove, kablove za prijenos podataka i gasovode”.

“Ako se nešto dogodi jednput, to može biti slučajnost. Dva puta? Možda. Ali tri puta ili više? Mislim da nam zdrav razum govori da nije slučajno”, rekla je Šakalienė.

Europa ulaže u zaštitu podvodne infrastrukture

Prema mišljenju stručnjaka, iako Europa ima visok nivo sigurnosnih mjera u svojim podvodnim komunikacijama, određena područja – poput malih ostrva u blizini Škotske i Norveške – posebno su ranjiva. “Ako presiječete jedan ili dva kabla na ovim lokacijama, imate ozbiljan problem”, upozorava Sophia Besch.

Popravke podvodne infrastrukture mogu potrajati mjesecima i koštati milione eura, dok čak i manji prekidi mogu izazvati ozbiljne poremećaje – od onemogućavanja internetske kupovine do prekida u telekomunikacijama.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je da je “zaštita naše infrastrukture od suštinske važnosti” i naglasio da preko 95% globalnog internet saobraćaja prolazi kroz podvodne kablove.

Dok Europa pokušava ojačati sigurnost, CNN navodi da zabrinutost raste da bi ovi incidenti mogli biti uvod u novu dimenziju sigurnosnih prijetnji – onu koja se odvija ispod površine mora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje