Njemačka mijenja pravila za svoje špijune: Od hakovanja do aktivnih sabotaža

Promjene, koje još mora odobriti parlament, uklonile bi dio ograničenja nametnutih njemačkim obavještajnim službama u poslijeratnom periodu.

"Naše obavještajne službe pretvaramo u istinske tajne službe", rekao je ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt za Bild, koji reformu opisuje kao sigurnosnu "revoluciju".

Dobrindt je poručio da Njemačka mora postati ravnopravna sa partnerskim službama i dobiti operativne sposobnosti za efikasnije suprotstavljanje "modernom državnom terorizmu i ekstremističkim grupama".

Reforma dolazi nakon dva ozbiljna sigurnosna incidenta u kratkom periodu – smrtonosnog napada automobilom tokom Pridea u Berlinu krajem jula, za koji je osumnjičen njemački islamista odranije poznat vlastima, te pronalaska drona napunjenog eksplozivom u blizini ukrajinskog teretnog aviona na aerodromu u Leipzigu.

BND dobija mogućnost cyber protunapada

Savezna obavještajna služba BND trebala bi dobiti znatno veće mogućnosti za odgovor na prijetnje stranih država poput Rusije i Kine, uz širu upotrebu umjetne inteligencije.

Njemačke vlasti tvrde da je sigurnosna prijetnja značajno porasla nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, uz niz navodnih slučajeva sabotaže, špijunaže i cyber napada povezanih s Moskvom.

Direktor BND-a Martin Jäger rekao je da Njemačka protivnicima mora pokazati "da je u stanju činiti slične stvari kako bi i druga strana osjetila bol".

Prema nacrtu zakona dužem od 700 stranica, njemačkim obavještajcima bilo bi dozvoljeno da u okviru takozvanih "hack-back" operacija mijenjaju ili brišu podatke. Među predviđenim mogućnostima je i mijenjanje uputstava za izradu oružja ili djelovanje kojim bi se oružje tokom proizvodnje učinilo neupotrebljivim.

Službe bi mogle blokirati i digitalna plaćanja osobama koje strane države angažuju za pojedinačne sabotažne operacije.

Kritičari upozoravaju na preširoke ovlasti

Upotreba sile njemačkih obavještajaca u inostranstvu i dalje bi bila zabranjena, ali bi agenti češće mogli nositi oružje radi samoodbrane bez posebnog odobrenja.

BND i domaća obavještajna služba BfV dobili bi i veće mogućnosti prikupljanja, čuvanja i analize podataka uz pomoć umjetne inteligencije.

Vlada želi da zakon stupi na snagu 1. januara 2027. godine, ali kritičari upozoravaju da neke odredbe idu predaleko. Zastupnik Zelenih Konstantin von Notz ocijenio je da su jače ovlasti BND-a "hitno potrebne", ali da nacrt "prelazi granicu", posebno kada je riječ o ovlastima BfV-a i tradicionalnom razdvajanju obavještajnih i policijskih struktura u Njemačkoj.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad