Njemački parlament, Bundestag, započeo je rad u utorak, s krajnje desničarskom strankom Alternativa za Njemačku (AfD) kao najjačom opozicionom frakcijom, dok pregovarači pokušavaju riješiti ključne razlike u vezi s porezima i migracijom koje će dominirati novom koalicionom vladom pod vodstvom Friedricha Merza.

Bundestag broji 630 članova, od kojih je 230 novoizabranih. AfD je udvostručio broj svojih mjesta na 152, dok centrističke stranke rade na reformi vojne i fiskalne politike zemlje kao odgovor na rastuće prijetnje evropskoj sigurnosti.

Poslanici koji su zauzeli mjesta u utorak imaju između 23 i 84 godine. Najmlađi je Luke Hoss, student iz krajnje lijeve stranke Die Linke, koji je obećao da će većinu svoje mjesečne plate od €11,000 donirati. Najstariji je Alexander Gauland iz AfD-a, koji je 2018. umanjio značaj Hitlera i nacista nazivajući ih “samo mrljom u našoj više od 1,000-godišnjoj historiji”.

Novi parlament ima oko 100 poslanika manje od prethodnog, nakon što je odlazeća vlada reformirala izborni zakon kako bi smanjila višak. Manje od trećine poslanika u novom Bundestagu su žene, što je blago ispod udjela u prethodnom sazivu.

Rodna neravnopravnost je najmanja u stranci Zelenih, gdje žene čine 61.2% poslanika, dok je najviša u AfD-u, gdje žene čine samo 11.8%. Žene su također značajno nedovoljno zastupljene u centru desnice, sa 22.6% u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) i 25% u Kršćansko-socijalnoj uniji (CSU).

Poslanici stranog porijekla također su rijetki u novom parlamentu. Prema procjenama nevladine organizacije Mediendienst Integration, udio poslanika s migracijskim porijeklom – onih s barem jednim roditeljem koji nije rođen s njemačkim državljanstvom – iznosi 11.6%, u poređenju s oko 30% u općoj populaciji.

Zada Salihović, 24-godišnja poslanica iz Die Linke, izjavila je da novi parlament “još uvijek odražava privilegovanu manjinu” koja ne predstavlja adekvatno žene, radnike, mlade, istočne Nijemce i ljude migracijskog porijekla. “To nije slučajnost, već izraz strukturnih barijera i odnosa moći”, rekla je Salihović.

Prva sjednica otvorena je govorom Gregora Gysija, najdugovječnijeg člana parlamenta, koji je započeo svoju političku karijeru u Socijalističkoj partiji jedinstva u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj. Gysi, koji ima 77 godina, imao je slobodu da odluči o dužini i sadržaju svog govora, te je predsjedavao sjednicom dok nije izabran predsjednik Bundestaga.

CDU/CSU je nominirao blagajnicu CDU-a, Juliju Klöckner, za predsjednicu Bundestaga, poziciju sličnu predsjedavajućem u drugim zemljama. Zeleni su protestovali nakon izvještaja da je Klöckner planirala sastanak s frakcijom AfD-a, tvrdeći da bi to “poslalo pogrešan signal normalizacije”. Klöckner je otkazala prisustvo na sastanku zbog sukoba u rasporedu, izvijestio je Redaktionsnetzwerk Deutschland u ponedjeljak.

Napeti koalicioni pregovori su u toku između CDU/CSU-a, najveće frakcije u parlamentu, i Socijaldemokratske stranke (SPD). Budući kancelar Merz nada se formiranju vlade prije Uskrsa.

Nova vlada je već ostvarila rani uspjeh ovog mjeseca osiguravši podršku Zelenih za izmjenu ustava i ublažavanje njemačke fiskalne kočnice. Prijedlog, koji je odobrio Bundesrat u petak, otvara put za paket investicija u odbranu, infrastrukturu i klimatske akcije finansiran dugom.

Prijedlog bi vjerovatno propao u novom parlamentu, koji sadrži “blokirajuću manjinu” iz AfD-a i Die Linke, koji se protive slanju oružja Ukrajini, navodi Guardian.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje