Nekoliko tjedana uoči parlamentarnih izbora njemački socijaldemokrati i njihov kandidat za kancelara Olaf Scholz potpuno su se približili Zelenima, a demokršćani brane prvu poziciju. Rezultati izbora sve su neizvjesniji.

Tko će naslijediti Angelu Merkel? U redovnoj anketi Prvog programa njemačkog javnog servisa ARD pod nazivom „Deutschlandtrend” krajem prošle godine gotovo sve je ukazivalo na uvjerljivu pobjedu njemačkih demokršćana (CDU), zajedno sa sestrinskom strankom bavarskih demokršćana (CSU). U aprilu su njemački konzervativci donijeli odluku da njihov kandidat za dužnost kancelara bude Armin Laschet.

Potom su brojke pokazivale jasan trend prema koaliciji demokršćana s ojačanom strankom Zelenih. Te su dvije stranke tada imale podršku 57 posto sudionika u anketi. Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap, koji provodi ankete, utvrdio je u maju da podrška demokršćanima slabi, pa su ih Zeleni čak privremeno pretekli po popularnosti. Tada je izgleda bilo odlučujuće pitanje hoće li nasljednik Angele Merkel, koja je na vlasti od 2005. godine, biti prvi čovjek CDU-a Armin Laschet ili šefica Zelenih Annalena Baerbock.

Ali u protekla tri mjeseca trend se opet preokrenuo. Demokršćani i Zeleni, prema najnovijim anketama, imaju samo 46 posto podrške. Ako se zbroje glasovi ostalih stranaka – socijaldemokrata (SPD), njemačkih liberala (FDP), Alternative za Njemačku (AfD) i Ljevice – onda se također dođe na 46 posto. Dakle, sve stranke moraju ponovo preispitati s kim su spremne koalirati poslije izbora 26. septembra.

Na neposrednim izborima pobijedio bi Scholz

Odjednom postoje šanse da socijaldemokratski kandidat Olaf Scholz formira crveno-zeleno-žutu koaliciju koju u Njemačkoj zbog boja stranaka zovu „koalicija semafor”. Nju bi predvodili socijaldemokrati, a većinu bi im osigurali liberali i Zeleni. Samo još jedan posto dijeli socijaldemokrate od Zelenih, a matematički bi već bila moguća takva većina.

Ako se trend rasta popularnosti socijaldemokrata nastavi, a demokršćani ne izgube na popularnosti, onda bi na kraju bilo moguće ponavljanje sadašnje velike koalicije. Mada ta opcija trenutno ne izgleda vjerovatnom jer socijaldemokratima takva koalicija ne odgovara, pa je i predsjednica stranke, Saskia Eskin, već je izjavila da se ona protivi obnovo velike koalicije, iskustva iz prošlosti pokazuju da se nakon izbora poneka izjava koja je data prije zna i zaboraviti.

Kada bi Nijemci direktno birali kancelara, neovisno od stranke, Olaf Scholz bi bio najpopularniji. Njemu bi podršku dalo 35 posto glasača, a demokršćanski kandidat Armin Laschet morao bi se zadovoljiti s 29 posto podrške. Na trećem mjestu s popriličnim zaostatkom je Annalena Baerbock, koju prema anketama podržava 16 posto ispitanika. Brojke su još jasnije kada se postavi pitanje sa čijim političkim radom su ispitanici zadovoljni. Scholz, sadašnji savezni ministar financija, ima najbolju ocjenu 48 posto ispitanika, Baerbock je na drugom mjestu s 27 posto, dok je Laschet najslabije ocijenjen s 24 posto.

Angela Merkel još uvijek najpopularnija

Neprikosnoveni broj jedan u toj kategoriji još uvijek je Angela Merkel sa 66 posto podrške. Njemačka kancelarka, koja se poslije 16 godina na vlasti više ne želi kandidirati, ima široku podršku stanovništva: 75 posto ispitanika smatra da je bila dobra kancelarka.

U svim strankama je priznanje za njen rad veliko, s izuzetkom Alternative za Njemačku. Više od dvije trećine ispitanika smatra da je Angela Merkel kompetentna, jaka političarka, uvjerljiva i simpatična.

Angela Merkel će se vrijeme preostalo do izbora i formiranja nove vlade morati i dalje nositi s jednim od najvećih izazova njene vladavine – pandemijom.