Njemački zaokret: Tajni dogovori s Talibanima radi deportacija afganistanskih migranata

U trenutku kada Berlin i druge članice Europske unije pojačavaju mjere protiv ilegalnih migracija, njemačke vlasti tragaju za načinima kako deportovati što veći broj Afganistanaca nazad u njihovu zemlju. Zauzvrat, talibanska vlada dobija ono što najviše želi - međunarodni legitimitet.

Njemačka vlada, predvođena kancelarom Friedrichom Merzom, postala je vodeća sila u EU kada je riječ o uspostavljanju odnosa s talibanima. Pritisnuti desničarskom opozicijom i rastom popularnosti stranke Alternativa za Njemačku (AfD), Merzovi konzervativci obećali su drastično smanjenje broja migranata, uključujući i Afganistance, koji predstavljaju drugu najveću grupu tražitelja azila u zemlji, odmah iza Sirijaca.

Do sada, odsustvo diplomatskih odnosa s talibanskim režimom predstavljalo je prepreku za realizaciju deportacija. Međutim, ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt nedavno je potvrdio da će “uskoro biti postignut sporazum koji omogućava redovne letove za repatrijaciju ljudi u Afganistan”. Njegovo ministarstvo je, kako je rekao, već održalo “tehničke razgovore s vlastima u Kabulu”.

U prvoj fazi deportacija obuhvatit će Afganistance osuđene za krivična djela, ali njemačka vlada nije isključila mogućnost šire primjene mjere i na osobe bez zaštitnog statusa. Ovog ljeta Njemačka je već organizovala deportacioni let s 81 osuđenim Afganistancem, a sličan let sprovela je i prethodna vlada Olafa Scholza prošle godine, čime je Njemačka postala prva europska zemlja koja je deportovala veći broj Afganistanaca pod talibanskom vlašću.

Dok su ranije deportacije bile posredovane preko Katara, Merzova vlada sada želi direktno sarađivati s talibanima. U okviru tih kontakata, Berlin je dozvolio dolazak dvojice talibanskih predstavnika u afganistanske konzulate u Njemačkoj, što je potez bez presedana u EU.

Austrija i Belgija već razmatraju da slijede njemački model. Belgijska ministrica za migracije Anneleen Van Bossuyt izjavila je da je Njemačka “svjetionik” europske politike vraćanja migranata, te da Belgija želi iskoristiti njemačke veze s talibanima za zajedničke deportacione letove.

Takva politika označava nagli zaokret od pristupa bivše kancelarke Angele Merkel, koja je otvorila vrata stotinama hiljada izbjeglica. Konzervativci sada krive upravo te liberalne politike za jačanje AfD-a, koji u nekim anketama čak prestiže Merzovu stranku po popularnosti.

Za talibane, mogućnost da njihovi predstavnici djeluju u Njemačkoj predstavlja važnu diplomatsku pobjedu. Do sada su afganistanske ambasade i konzulati uglavnom ostali pod kontrolom kadrova bivše prozapadne vlade, ali talibani sada aktivno pokušavaju preuzeti te institucije.

Bivši konzul u Bonnu, Hamid Nangialay Kabiri, upozorava da je talibanski pristup konzulatima “izuzetno opasan”, jer u njima postoji biometrijska baza podataka više od 20 država, uključujući i informacije o afganistanskim disidentima i njihovim porodicama.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova, na upit o tim tvrdnjama, saopćilo je kako “ima interes da afganistanske diplomatske misije ostanu funkcionalne i da građani Afganistana u Njemačkoj dobijaju konzularne usluge, uključujući izdavanje putnih dokumenata”.

Talibanski predstavnici već planiraju podići zastavu Islamskog Emirata Afganistana iznad konzulata u Berlinu, simbolično potvrđujući svoj povratak na europsku diplomatsku scenu, uz podršku Njemačke, koja je donedavno bila njihov najglasniji kritičar, navodi Politico.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad