Liz Truss bit će nova premijerka Velike Britanije. Pobijedila je svog protukandidata Rishija Sunaka na unutarstranačkim izborima vladajuće Konzervativne stranke, što znači da na čelu stranke i zemlje nasljeđuje dosadašnjeg premijera Borisa Johnsona, koji je morao podnijeti ostavku nakon niza afera.
Iako se Johnson dugo opirao pritisku da podnese ostavku, na kraju ga je vlastita vlada i stranka praktički prisilila na to nizom ostavki i prijetnjom izglasavanja nepovjerenja.Truss će tako postati treća britanska premijerka nakon Therese May i Margaret Thatcher, javlja Index.
O stanju britanske politike dovoljno govori to što većina britanske javnosti (52%) već smatra da će Truss biti “loša” ili “užasna” premijerka, prema anketi YouGova iz prošlog mjeseca. 43% ispitanika također je reklo da joj “uopće” ne vjeruje da će se nositi s gorućim problemom rasta životnih troškova.
Truss je prošlog tjedna u razgovoru za BBC obećala da će već u prvom tjednu svog premijerskog mandata predstaviti plan za suzbijanje ogromnog rasta cijena energije i životnih troškova općenito, djelomično uzrokovanog ratom u Ukrajini i ruskom odmazdom zbog sankcija. Nije, međutim, iznijela konkretne detalje tog plana pravdajući se da joj treba još vremena.
Također je obećala da će “unutar mjesec dana predstaviti potpuni plan o tome kako ćemo smanjiti poreze” i “pokrenuti britansko gospodarstvo”.
Bila u Liberalnim demokratima u mladosti, zagovarala ukidanje monarhije
47-godišnju Truss, koja je od rujna prošle godine do danas bila ministrica vanjskih poslova u Johnsonovoj vladi, prati reputacija ambiciozne, pa i beskrupulozne oportunistice. Njen politički put svakako je zanimljiv: potječe iz ljevičarske obitelji i u mladosti se prvo pridružila centrističkim Liberalnim demokratima. Tada je zagovarala prilično progresivne stavove, od legalizacije kanabisa do ukidanja monarhije.
Na kraju se ipak pridružila desnim konzervativcima 1996. Nakon nekoliko godina rada u privatnom sektoru za naftnog giganta Shell i telekomunikacijsku tvrtku Cable & Wireless, aktivno se vratila u političke vode.
Uspjeh je došao s vremenom. Postala je zastupnica okruga Jugozapadni Norfolk na istoku Engleske 2010., preživjevši prije toga izvanbračnu aferu koja ju je umalo koštala nominacije. Od 2012. je obnašala nekoliko ministarskih i drugih dužnosti u obrazovanju, financijama i pravosuđu.
Bila protiv Brexita prije referenduma pa promijenila stranu
Kada je 2016. na dnevni red došao referendum o izlasku UK-a iz Europske unije – takozvani Brexit – Truss je imala još jedan politički zaokret po kojem je ostala zapamćena. U kampanji za referendum je, naime, aktivno sudjelovala u taboru “Remain” za ostanak zemlje u EU. Njen prethodnik i donedavni šef Johnson, za usporedbu, bio je jedno od glavnih lica tabora za izlazak.
No nakon referendumske pobjede onih koji su tražili Brexit, i Truss je brzo promijenila tabor i postala jedna od najvećih pobornica Brexita. Kada je Britanija izišla iz EU, Johnson ju je zadužio za pregovore o novim sporazumima o slobodnoj trgovini, a prošle godine imenovao ju je ministricom vanjskih poslova.
Truss je u posljednje vrijeme privlačila pažnju nizom manje ili više kontroverznih izjava. Primjerice, na već spomenuto pitanje kako će se nositi s krizom životnih troškova, odgovorila je da će svoje napore usmjeriti na “smanjenje poreznog opterećenja, a ne na dijeljenje milostinje”.
Kaže da je spremna pritisnuti nuklearno dugme
Kad ju je voditelj radija Times na predizbornoj stranačkoj debati pitao bi li pritisnula “nuklearno dugme”, odnosno naredila nuklearni udar “kao mjeru posljednjeg utočišta”, odnosno kako bi se pritom osjećala – budući da bi to dovelo do “globalnog uništenja”, Truss je potpuno hladnog pogleda i bezizražajnog lica odgovorila da je to “važna dužnost premijera” i da je “spremna to učiniti”.
Naravno, za pretpostaviti je da je riječ o hipotetskom scenariju u kojem Rusija ili druga neprijateljska država prva pokrene nuklearni udar na koji bi se odgovorilo istom mjerom, ali Truss nije imala potrebu to razjasniti kako njene riječi ne bi dodatno zaoštrile tenzije s Moskvom. Svejedno je dobila pljesak okupljenih torijevaca (nadimak za članove Konzervativne stranke).
Truss se i ranije istaknula svojim odlučnim stavom i oštrom retorikom protiv ruske agresije na Ukrajinu. Kad je ruski predsjednik Vladimir Putin u prvim danima invazije naredio stavljanje nuklearnog arsenala u viši stupanj pripravnosti, njegov glasnogovornik Dimitrij Peskov čak je iskoristio “apsolutno neprihvatljive” izjave britanske ministrice o “sukobljavanju i okršajima između NATO-a i Rusije”
Opširnije na portalu Index.hr.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare