U junu 2021., samo pet mjeseci nakon što je postala premijerka Estonije, Kaja Kallas ušetala je u sjedište Europskog vijeća kako bi se suočila s najmoćnijim liderom Europe. Dok su medijski naslovi upozoravali na gomilanje ruskih trupa na granici Ukrajine, tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel htjela je pozvati ruskog predsjednika Vladimira Putina na nadolazeći samit lidera Europske unije u Briselu. Ideju je podržao francuski predsjednik Emmanuel Macron, a Merkel ju je namjeravala progurati tokom sastanka Europskog vijeća u prijestolnici EU. Kallas to nije prihvatila. Opširnu analizu lika i djela nove šefice diplomacije EU, Kaje Kallas, donosi politički magazin Politico.

Kao nagovještaj stava koji bi mogla zastupati u budućnosti, magazin je podsjetio na ideju organiziranja sastanka s Putinom, gdje se suočila – ni manje ni više , nego s “velikom” Merkel.

“Samit o čemu?” upitala je pred svim liderima EU, kažu dvojica diplomata. Putinu se, naglasila je, ne može vjerovati i ne treba mu se udovoljavati. “Za šta je to?” ponovila je Kallas, koja bi mogla računati na podršku još nekoliko istočnoeuropskih zemalja.

Merkel, nesposobna provesti svoj plan bez barem nevoljkog pristanka svojih kolega, odustala je od ideje.

Dok je njemačka kancelarka napuštala prostoriju, Macron je bio u nevjerici da se jedan lider iz male zemlje EU usudio poniziti Merkel, u to vrijeme glavnu moćnu igračicu bloka.

Prema jednom diplomatu, francuski predsjednik se obratio Kallas i, nagovještavajući da bi se mogla suočiti s reakcijom, upitao: “Hoćete li i sutra biti premijer?”

Tri godine kasnije, Merkel je ta koja je morala da ode, a Kallas je ta koja je dobila promaknuće. Kallas je 1. decembra postala visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, čime je postala vodećom osobom EU.

Nominirana u junu od svojih kolega čelnika iz EU — uključujući Macrona — Kallas će imati posla pred sobom. Ne samo da preuzima dužnost u razdoblju istorijskih geopolitičkih preokreta, već je i sam posao taj u kojem su se njezini prethodnici borili da ostave trag.

“Mala očekivanja”

Njezin će portfolio zahtijevati da uravnoteži interese 27 zemalja EU, od kojih svaka tradicionalno ima pravo veta na pitanja vanjskih poslova. S reputacijom jednog od najžešćih europskih ruskih jastrebova, Kallas – koja je odbila intervju za ovaj članak – morat će prevladati raširenu predrasudu da će biti šefica vanjske politike za jedno pitanje.

“Ako pitate Kallas gdje je Afrika, mogla bi vam reći da je južno od Rusije”, našalio se jedan visoki europski diplomat ranije ove godine.

Međutim, Estonka ima jednu važnu prednost: očekivanja su mala. Vrlo nisko. Dužnosnik u odlasku, Josep Borrell, vremešni je španski socijalist koji je većinu svog mandata proveo u sukobu sa svojom šeficom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Bivši ministar vanjskih poslova EU – Borrell, će biti zapamćen i po svojoj strasti (kao što je osuda izraelskih napada na Gazu) i po svojim pogrešnim koracima, uključujući konferenciju za novinare u Moskvi na kojoj je nijemo stajao dok je ruski ministar vanjskih poslova pljuštao propagandu i opisao EU kao “nepouzdanog partnera”.

Glavni suradnici 10 ministara vanjskih poslova EU-a, sadašnjih i bivših, koji su za POLITICO razgovarali anonimno, bili su puni nade u vezi s imenovanjem Kallas, ističući utjecaj koji je imala na svjetskoj pozornici kao premijerka Estonije, zemlje od 1,4 miliona ljudi u sendviču između Rusije i Baltičkog mora.

Pod Borrellom su se diplomati EU žalili da su sastanci 27 ministara vanjskih poslova bili dugi, diskurzivni ili po scenariju. Očekuje se da će Kallas, prema riječima jednog visokog zvaničnika, tražiti od ministara da dolaze na sastanke sa svježim idejama, da potiču spontani razgovor i da se usredotoče na strateška pitanja.

Politika joj je u krvi

“Udahni zrak slobode”, rekao joj je Kallasin otac 1988. Porodici je bilo dopušteno da napusti Estoniju i ode na odmor u Istočni Berlin; s mjesta na kojem su stajali kod Brandenburških vrata — koja označavaju granicu Europe pod sovjetskom okupacijom — mogli su vidjeti Zapadni Berlin.

Domoljublje i politički prkos su Kallas u krvi. Njezin pradjed, Eduard Alver, bio jekomandant Estonske odbrambene lige, vodeći bitku protiv sovjetske Crvene armije tokom rata za neovisnost zemlje 1918.-1920.

Nakon što su Estoniju okupirali Sovjeti tokom Drugog svjetskog rata, njezin djed je poslan u zarobljenički logor. Njena majka, tada šestomjesečna beba, deportirana je u Sibir.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., Kallasov otac, Siim Kallas, postao je ministar vanjskih poslova 1995., zatim premijer 2002. prije nego što je imenovan prvim europskim povjerenikom Tallinna 2004. kada se Estonija pridružila EU. Tu dužnost obnašao je cijelu deceniju.

Početni instinkt Kallas bio je držati se podalje od politike. U intervjuu za POLITICO, Ülo Kallas, njezin stariji brat, prisjetio se: “Ono što je bilo presudno za Kaju i mene je da smo oboje željeli uspostaviti vlastitu karijeru, a ne na leđima našeg oca”.

Kallas se specijalizirala za pravo tržišne konkurencije, polje kojim su u to vrijeme, kao i mnogima drugima, dominirali muškarci. Ali “ona se uvijek uklopila i osjećala se kao jednaka”, rekao je Sten Luiga, odvjetnik koji je prvi put upoznao Kallas kada se pridružila njegovoj kompaniji kao pripravnica 1990-ih. Njih su dvoje kasnije bili partneri u drugoj firmi. “Bila je vrlo energična. Ne sjećam se da sam je ikada vidio umornu ili iscrpljenu”, rekao je.

Uprkos uspjehu kao pravnica, onima koji su je poznavali bilo je jasno da Kallas želi nešto drugo.

“Sjećam se da je bila na vrhuncu svoje karijere i rekla: ‘Ne osjećam se zadovoljno i želim raditi nešto sasvim drugo’”, rekao je njezin brat. “U to je vrijeme bila veliki ljubitelj golfa i jedna od stvari o kojima je razmišljala [bila je], ‘Možda želim otići i postati golf caddy neko vrijeme u Australiji'”.

Međutim, mamac politike pokazao se privlačnijim. Kallas je prvo izabrana u estonski parlament 2011., a zatim u Europski parlament 2014. godine.

Ruski jastreb

Taj idealizam, povrh njezine nepokolebljive predanosti vrijednostima demokracije i otvorenosti, čini je antitezom realistične politike snažnog čovjeka koju je utjelovio sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država, Donald Trump.

Dok su se zapadnoeuropski čelnici uzrujavali oko provociranja ruskog predsjednika podržavajući Ukrajinu nakon njegove sveobuhvatne invazije 2022., Kallas je bila nemilosrdna pozivajući ih na zadatak.

“Putin će nas doći testirati, i da, morat ćemo se oduprijeti”, rekla je Kallas Europskom parlamentu 2022., dvije sedmice nakon što su ruske trupe izvršile invaziju na Ukrajinu. “Također imamo određeno iskustvo s Rusijom — koje pokušavamo podijeliti s Europskom unijom otkako smo joj se pridružili”.

U široko rasprostranjenom videu snimljenom 2022. na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, razbila je – u manje od minute – pregovaračku taktiku Kremlja: “Prvo, zahtijevanje maksimuma… Drugo, postavljanje ultimatuma. I treće, ne popuštanje ni milimetra u pregovorima, jer će na Zapadu uvijek biti ljudi koji će vam nešto ponuditi”.

Pod Kallasom, Estonija je gurala EU da postavi mjerljive ciljeve u svojoj podršci Kijevu. To je uključivalo zagovaranje cilja EU da Ukrajini pošalje milion komada municije i namjenu zamrznute ruske imovine za njezinu obnovu. Estonija je također trošila više od 3 posto BDP-a na odbranu od početka rata – znatno više od NATO-vog cilja od 2 posto – i izdvaja 0,25 posto BDP-a isključivo za potrebe pomoći Kijevu.

“Željela sam da Estonija bude primjer”, napisala je Kallas u pismu članovima Europskog parlamenta prije saslušanja za njezinu nominaciju. “Ruski imperijalistički san nikada nije umro”.

Kremlj je to primijetio. U aprilu 2023. stavili su Kallas na potjernicu, formalno zbog odluke njezine vlade da sruši ratne spomenike iz sovjetske ere. Bio je to prvi put da je jedan lider EU uvršten na crnu listu, na kojoj se našao i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy.

“Ovo je još jedan dokaz da radim pravu stvar,” napisala je Kallas bezbrižno na X-u. “Kremlj se sada nada da će ovaj potez pomoći da mene i druge ušutka – ali neće”.

Zabrinutost EU

Pitanje koje visi nad Kallas je u kojoj će mjeri moći nastaviti “talasati” u svojoj novoj ulozi.

Estonija je možda mala zemlja, ali kad je bila na čelu suverene države, mogla je slobodno izraziti svoje mišljenje. Kao visoka predstavnica, ona će voditi Europsku službu za vanjske poslove, diplomatsko krilo bloka, ulogu koja u praksi ima više ograničenja nego stvarnu moć.

Tehnički, visoki predstavnik EU za vanjske poslove nije niti zadužen za vanjsku politiku. Kako bi formulirala službeni stav EU, morat će natjerati svaku nacionalnu vladu da potpiše, uključujući lidere koji imaju suprotna stajališta o Putinu, poput mađarskog premijera Viktora Orbána.

“Visoki predstavnici nisu uvijek bili vidljivi, učinkoviti ili moćni”, diplomatski je rekao Jeppe Kofod, bivši danski ministar vanjskih poslova. “Ovisi malo o osobnostima, ali i o tome koliko prostora dobivaju od 27 država članica”.

Kao rezultat toga, izjave EU imaju tendenciju biti razvodnjene do tačke slabosti, ako ne i irelevantnosti, kao što je primijetio popularni račun na X-u, @ISEUConcerned, koji navodi svaki put kada visoki predstavnik ili drugi zvaničnici vanjske politike odgovaraju na daleku tragediju sa “zabrinutost”.

“Ponekad nam nedostaju mišići”, priznao je Kofod. “Teško je biti shvaćen vrlo ozbiljno kada imate i države članice koje sa strane vode vlastitu vanjsku politiku”.

Zastoj na samitu NATO-a u julu sugerira da Kallas, diplomat ili ne, neće škrtariti s riječima kad se suoči sa simpatizerima Rusije. Dok se vojni savez okupljao u Washingtonu, mađarski premijer Viktor Orbán već je bio u nemilosti zbog putovanja u Moskvu ranije tog mjeseca. Dodavši ulje na vatru, rekao je okupljenim liderima, među kojima je bio i Zelenskij, da Ukrajina nikada ne bi trebala biti primljena u savez. Bio je to, prema riječima nekoga u prostoriji, “vrlo nepristojan” trenutak. A onda je Kallas preuzela riječ. “Odustala je od pripremljenog govora”, prisjetio se diplomat. “Odgovorila je izravno Orbánu, rekavši kako je bio u krivu i daistorija i činjenice pokazuju da je cilj NATO-a izbjegavanje ratova, a ne izazivanje [sukoba]”. Nakon Kallas, nekoliko drugih čelnika slijedilo je njezin primjer odbacivši bilješke koje je pripremilo njihovo osoblje i progovorili protiv Orbána.

“Bit će spremna i ima sve vještine i svo znanje koje vam je potrebno za taj posao”, rekao je estonski ministar odbrane Hanno Pevkur, koji je s Kallas radio veći dio njezine premijerske dužnosti.

Istaknuo je da je Kallas prvi visoki predstavnik koji je bio premijer: “Dakle, vi ste već standardno donijeli pogled na stvari – sjedili ste za svim velikim stolovima”.

U svojoj prvoj sedmici na dužnosti, Kallas je već imala oštriji ton od svog prethodnika, nagovještavajući da bi mogla tražiti uvođenje sankcija protiv članova vladajuće stranke u Gruziji koja je naklonjena Moskvi ako se obračunaju s demonstrantima koji protestiraju zbog onoga što govore da su bili namješteni izbori.

Također je promijenila ton o sukobu u Ukrajini, otputovavši u Kijev na svoje prvo putovanje kao visoka predstavnica i na društvenim mrežama napisala da “Europska unija želi da Ukrajina dobije ovaj rat”.

Pred nama su izazovi

Za Kallas, čini se da posao dolazi tačno u pravo vrijeme: baš kad je njezina popularnost kod kuće počela opadati.

Estonska ekonomija upravo je izašla iz dvogodišnje recesije i jedna je od najgorih u Europi. Njezinu Estonsku reformsku stranku, koja je prije godinu dana bila udobno u vodstvu, u međuvremenu je preuzela glavna opozicijska stranka.

Lokalni kritičari Kallas ismijavaju je kao krajnju nepo-bebu, odvojenu od borbi običnih Estonaca. Čini se da je prijezir obostran: Kallas je medijsko izvještavanje o poslovnim vezama svog supruga s Rusijom nazvala “lovom na vještice”.

“Nadam se da će novi posao ponuditi bolju ravnotežu”, rekao je njezin brat Ülo. “To je još uvijek težak posao, ali u [domaćoj] politici suočavate se sa stalnim kritikama, negativnošću sa svih strana”.

U inostranstvu, Kallas je i dalje neka vrsta medijske miljenice, šarmirajući mnoge novinare svojom kombinacijom neuljepšanog iskrenog govora i visoke ljubavi prema književnosti (oni koji je poznaju neće se iznenaditi kad čuju kako citira Winstona Churchilla, Davida Ben Guriona i Platona tokom saslušanja njezinog komesara).

Ali koliko će trajati njen međunarodni ‘medeni mjesec’, dok Putin nastavlja iskušavati europsku izdržljivost i solidarnost?

Zemlje EU također su uvelio podijeljene oko drugih ključnih geostrateških pitanja – nije samo Orbánova Mađarska ta koja ubacuje ključ u rad ujedinjene fronte. U najnovijem sporu s Kinom oko električnih vozila, Njemačka je bila ta koja je branila Peking od Francuske i Italije.

Što se tiče Bliskog istoka, Španija, Irska i Slovenija raskinule su redove s ostatkom EU kako bi priznale palestinsku državnost, dok Njemačka, Finska i Češka, između ostalih, još uvijek trguju oružjem s Izraelom.

Slon u sobi

Neki su već kritizirali Kallas što je odmah odlučila zamijeniti Stefana Sannina, državnog službenika na čelu EEAS-a, umjesto da se oslonila na talijanskog veterana dok je učila stvari.

“Nekoliko država članica bilo je prilično iziritirano ovom odlukom”, rekao je jedan diplomat EU povodom Sanninove smjene. “Ne dopuštate pilotu da se iskrca s broda kada nova posada mora ploviti olujnim vodama”.

Tu je i najveći ‘slon u sobi’: Donald Trump. Eurokrati imaju živa sjećanja na to kako je prva Trumpova administracija poništila predloženi trgovinski sporazum. Ovog puta strah se odnosi na Ukrajinu, jer se čini da Trump želi postići pogodak brzim mirovnim sporazumom (vjerovatno pod uvjetima povoljnim za Rusiju).

Nudeći kratak pogled na to kako će se nositi sa sljedećom američkom administracijom, Kallas je tokom svog saslušanja rekla da “ako su Sjedinjene Države zabrinute za Kinu, prvo bi trebale biti zabrinute za Rusiju”. Dodavši kasnije: “Ako pogledamo istoriju, izolacionizam nikada nije dobro funkcionirao za Ameriku”.

“Svijet gori”, rekla je tokom istog saslušanja. “Zato se moramo držati zajedno”.

Možda će doći vrijeme kada će Kallas poželjeti dobra stara vremena, kada je sve što je trebala učiniti bilo gledati pažljivo u čelnike Njemačke i Francuske, zaključak je auora ovog teksta.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje