Od planinske milicije do sile koja može blokirati ključnu svjetsku rutu: Kako su Huti postali regionalna prijetnja

Huti su posljednjih dana zauzeli lučki grad Mocha, ostatak južne obale Tihame te otoke uz Crveno more. Time sada drže obalu duž cijelog jemenskog dijela Bab el-Mandeba, prolaza širokog svega 19 kilometara.

Teritorijalni dobici omogućavaju im da lakše ugroze brodove u Crvenom moru, važnoj ruti za saudijski izvoz nafte prema Aziji, ali bi mogli poslužiti i kao polazište za novi kopneni prodor prema Adenu.

Saudijska Arabija odgovorila je zračnim napadima u podršci snagama povezanim s međunarodno priznatom jemenskom vladom.

Od planina do glavnog grada

Huti su krajem 1990-ih počeli kao pokret za vjerski preporod zejdijskih šiita na sjeveru Jemena, okupljen oko porodice Huti.

Nakon šest ratova protiv jemenske vlade izgradili su snažnu lokalnu miliciju. Raspad centralne vlasti tokom Arapskog proljeća 2011. omogućio im je teritorijalno širenje i razvoj odnosa s Iranom i libanskim Hezbollahom.

Godine 2014. zauzeli su glavni grad Sanu, zbacili vladu i zaustavili političku tranziciju koju su podržavale zaljevske države.

Uslijedila je vojna intervencija koalicije predvođene Saudijskom Arabijom i višegodišnji građanski rat, koji je 2022. prerastao u primirje.

Primirje se posljednjih sedmica raspalo, a borbe su obnovljene na starim linijama fronta.

Rakete mogu dosegnuti Izrael

Sposobnost Huta da izvode napade daleko izvan Jemena jedan je od glavnih razloga zbog kojih danas predstavljaju regionalnu prijetnju.

Njihove balističke rakete mogu dosegnuti Izrael, udaljen više od 1.800 kilometara. Jedna je 2025. pogodila područje glavnog izraelskog aerodroma.

Rakete i dronovi Huta više puta su gađali i saudijske gradove i energetsku infrastrukturu, dok su napadi na trgovačke brodove ozbiljno poremetili saobraćaj Crvenim morem.

Tokom rata u Gazi od 2023. do 2025. Huti su tvrdili da napade izvode u znak solidarnosti s Palestincima. Nakon početka američkih napada na njihovog glavnog saveznika Iran krajem februara ove godine, ponovo su intenzivirali napade na brodove i saudijsku energetsku infrastrukturu.

350.000 boraca

Prema izvještaju panela stručnjaka UN-a iz 2025, Huti raspolažu sa oko 350.000 boraca. UN navodi da je taj broj djelimično dostignut i regrutovanjem osoba mlađih od 18 godina.

Njihova transformacija ne bi bila moguća bez razvoja raketnih i dronskih kapaciteta.

UN je utvrdio da su razvijali te tehnologije kombinacijom tehničke pomoći i domaće proizvodnje, dok je oružje krijumčareno morskim putem i preko granice s Omanom uprkos embargu.

Zapljenjivani su motori i sistemi za upravljanje dronovima, dijelovi balističkih raketa i iranske protivtenkovske rakete.

Iranski izvori naveli su da je Teheran Hutima slao oružje i stručnjake, iako Iran službeno negira da ih naoružava kršeći embargo UN-a.

International Institute for Strategic Studies zaključio je 2025. da su Huti ostvarili značajan napredak u vlastitoj proizvodnji oružja, ali da za ključne tehnologije i napredne sposobnosti i dalje zavise od Irana.

Prema stručnjacima UN-a, operativci Hezbollaha za rakete i dronove bili su prisutni uz Hute tokom 2025. godine. Analitičari smatraju da je upravo dugogodišnja obuka Irana i Hezbollaha bila ključna u njihovoj transformaciji – od lokalne planinske milicije do organizovane vojne sile koja danas može ugroziti pomorski saobraćaj kroz jedan od najvažnijih svjetskih strateških prolaza.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad