Od ubijene djece u Iranu do operacije u Venezueli: Šta piše u optužbama protiv Hegsetha?

Hegseth se suočava s osam tačaka optužbi koje uključuju navodno nezakonito vođenje rata protiv Irana, zloupotrebu ovlasti, kršenje pravila o zaštiti civila i napade na slobodu izražavanja. Inicijativa dolazi samo nekoliko dana nakon velikog poraza republikanaca na međuizborima, a podržava je i demokratsko rukovodstvo Kongresa.

Massie, republikanski zastupnik iz Kentuckyja i dugogodišnji kritičar Trumpove vanjske politike, u ponedjeljak je ponovo podnio rezoluciju s osam tačaka za opoziv ministra odbrane.

Prema izvještajima Reutersa, Associated Pressa i Roll Calla, optužbe se odnose na rat protiv Irana, američke vojne operacije u Jemenu i Venezueli, napade na plovila osumnjičena za krijumčarenje droge te postupanje prema demokratskom senatoru Marku Kellyju.

Massie je iskoristio posebnu parlamentarnu proceduru koja zahtijeva da Predstavnički dom razmotri njegov prijedlog u roku od dva zakonodavna dana.

To znači da bi glasanje moglo biti održano već u srijedu, 11. novembra, dok republikanci još uvijek kontrolišu Predstavnički dom.

Međutim, republikansko rukovodstvo može pokušati blokirati inicijativu proceduralnim glasanjem, bez direktnog izjašnjavanja o samom opozivu.

Rat protiv Irana u središtu optužbi

Najozbiljniji dio inicijative odnosi se na američki rat protiv Irana, započet u februaru ove godine.

Massie tvrdi da je Hegseth svjesno provodio nezakonite naredbe o pokretanju neprijateljstava bez prethodnog odobrenja Kongresa, čime je prekršio američki Ustav i zakonska ograničenja upotrebe vojne sile.

Prema američkom ustavnom sistemu, Kongres ima ovlaštenje za objavu rata, dok predsjednik kao vrhovni komandant raspolaže značajnim ovlastima za vođenje vojnih operacija. Upravo granice tih ovlasti predstavljaju jedno od ključnih pravnih pitanja u postupku.

Massie se poziva na Zakon o ratnim ovlastima iz 1973. godine, kojim je Kongres nastojao ograničiti mogućnost predsjednika da bez zakonodavnog odobrenja vodi dugotrajne vojne operacije.

Prve tri tačke prijedloga odnose se na američke vojne operacije protiv Irana.

Massie tvrdi da je Hegseth nastavio rat bez odgovarajućeg odobrenja Kongresa, uključujući period nakon isteka zakonskih rokova za povlačenje američkih snaga iz neprijateljstava koja Kongres nije odobrio.

U prijedlogu se također navodi da je Hegseth nastavio vojne operacije uprkos kongresnim zahtjevima za povlačenje američkih snaga iz sukoba.

Riječ je o tvrdnjama podnosioca rezolucije, a ne o sudski utvrđenom kršenju zakona.

Napad na školu i smrt djece

Posebno teške optužbe odnose se na postupanje američke vojske prema civilima.

Massie u prijedlogu navodi napad na školu u iranskom gradu Minabu, izveden na početku američko-izraelskog rata u februaru.

U napadu je ubijen veliki broj civila, uključujući djecu. Prema izvještajima o incidentu, među žrtvama je bilo više od stotinu djece, iako se podaci o ukupnom broju poginulih razlikuju.

Massie tvrdi da je Hegseth podrivao pravila i procedure namijenjene zaštiti civilnog stanovništva tokom vojnih operacija.

U svojoj rezoluciji optužuje ministra da je svjesno zanemarivao obaveze koje proizlaze iz američkih zakona i međunarodnog humanitarnog prava.

Važno je naglasiti da pokretanje postupka opoziva ne predstavlja dokaz Hegsethove individualne odgovornosti za napad na školu.

Venezuela, Jemen i napadi na brodove

Optužbe se ne ograničavaju na Iran.

Massie dovodi u pitanje zakonitost američkih udara na plovila u Karipskom moru i istočnom Pacifiku, za koja je Trumpova administracija tvrdila da su povezana s krijumčarenjem narkotika.

Prema njegovoj argumentaciji, pojedine operacije predstavljale su vansudska ubistva, jer su osobe osumnjičene za krijumčarenje droge ubijene bez sudskog postupka.

U rezoluciji se navode i napadi na preživjele nakon potapanja plovila, što otvara dodatna pitanja o poštovanju međunarodnog prava.

Massie također osporava zakonitost američkih vojnih operacija protiv Huta u Jemenu, tvrdeći da nisu imale odgovarajuće odobrenje Kongresa niti opravdanje u neposrednoj prijetnji Sjedinjenim Američkim Državama.

Jedna od tačaka odnosi se na američku operaciju u Venezueli u januaru 2026. godine, tokom koje su američke snage zarobile tadašnjeg predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu.

Massie tvrdi da je operacija predstavljala nezakonitu upotrebu vojne sile i kršenje suvereniteta Venezuele.

Sukob sa senatorom Markom Kellyjem

Jedna od osam tačaka odnosi se na postupanje Hegsetha prema demokratskom senatoru Marku Kellyju, bivšem vojnom pilotu i astronautu.

Kelly je ranije, zajedno s drugim demokratskim zastupnicima koji imaju vojno ili obavještajno iskustvo, pozvao pripadnike američkih oružanih snaga da odbiju izvršavanje nezakonitih naredbi.

Hegseth je reagovao optužbama protiv senatora, a Pentagon je pokrenuo postupke povezane s njegovim ranijim vojnim statusom.

Massie smatra da je ministar time pokušao kazniti senatora zbog političkog govora zaštićenog Prvim amandmanom američkog Ustava.

Ova tačka rezolucije otvara pitanje granica ovlasti Pentagona prema bivšim pripadnicima oružanih snaga koji danas obavljaju izabrane političke funkcije.

Demokrate podržale republikanca

Posebnu političku težinu inicijativi daje činjenica da je pokreće republikanski kongresmen, dok je demokratsko rukovodstvo otvoreno podržava.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries potvrdio je da će podržati opoziv Hegsetha.

Jeffries je ocijenio da je ministar odbrane zloupotrijebio ovlasti, ugrozio nacionalnu sigurnost i imao ključnu ulogu u pokretanju skupog rata protiv Irana.

Demokrate su na prošlosedmičnim međuizborima osvojile kontrolu nad oba doma Kongresa, ali novi saziv neće preuzeti dužnost prije 3. januara 2027. godine.

Zbog toga se glasanje o Hegsethu odvija u politički neobičnom trenutku: republikanci još imaju većinu, ali se već suočavaju s posljedicama velikog izbornog poraza.

Prema Reutersu, postoji mogućnost da inicijativa dobije dovoljno glasova za usvajanje, ukoliko demokrate ostanu jedinstvene i pridruži im se dio republikanskih zastupnika.

Međutim, Massie je priznao da nije dobio čvrsta obećanja drugih republikanaca da će podržati njegov prijedlog.

On u januaru napušta Kongres, nakon što je izgubio republikanske predizbore od kandidata kojeg je podržao Trump.

Massie je upozorio da bi za Hegsetha bilo bolje da se sada suoči s postupkom opoziva nego s opsežnim istragama nakon što demokrate preuzmu kontrolu nad Kongresom.

Prema njegovoj procjeni, buduća demokratska većina mogla bi organizovati saslušanja visokih vojnih i civilnih zvaničnika, zahtijevati internu dokumentaciju Pentagona i detaljno ispitivati odluke donesene tokom rata.

Trump ne odustaje od Hegsetha

Predsjednik Donald Trump odbacio je pokušaj opoziva i pružio punu podršku ministru odbrane.

U intervjuu za CBS-ovu emisiju „60 Minutes“, emitovanom u nedjelju, Trump je inicijativu ocijenio nepravednom.

„Žele ga opozvati. Veoma nepravedno. Imali smo dva rata i u oba smo pobijedili“, rekao je Trump, govoreći o američkim operacijama protiv Irana i Venezuele.

Američki predsjednik ponovio je podršku Hegsethu i u ponedjeljak, poručivši da će stajati uz njega čak i ako Predstavnički dom izglasa opoziv.

Sam Hegseth odbacuje optužbe i poručuje da se neće povući.

U videoobraćanju objavljenom prošle sedmice uporedio je pokušaj svog opoziva s ranijim postupcima protiv Trumpa.

„Nije uspjelo protiv predsjednika Trumpa, neće uspjeti ni protiv mene“, poručio je.

Na pitanje ima li dovoljno republikanske podrške da zaustavi opoziv, Hegseth je u ponedjeljak odgovorio da nije zabrinut.

Predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson također se protivi inicijativi.

Johnson smatra da bi opoziv ministra odbrane u vrijeme vojnih neprijateljstava u inostranstvu poslao lošu poruku američkim saveznicima i protivnicima.

Može li Hegseth zaista biti smijenjen?

Iako bi glasanje u Predstavničkom domu moglo biti održano već ove sedmice, eventualno usvajanje prijedloga ne bi automatski značilo Hegsethov odlazak s funkcije.

Američki ustavni sistem predviđa dvostepeni postupak.

Predstavnički dom može izglasati opoziv običnom većinom, ali o konačnoj smjeni dužnosnika odlučuje Senat, u kojem je za osudu potrebna dvotrećinska većina.

To znači da bi za Hegsethovu smjenu bila potrebna podrška najmanje 67 senatora, što je znatno viši prag od onog potrebnog za pokretanje postupka.

Čak i nakon što demokrate u januaru preuzmu većinu u Senatu, za eventualnu osudu bit će im potrebna podrška značajnog broja republikanskih senatora.

Ako Predstavnički dom usvoji prijedlog, Hegseth bi postao tek treći član američke vlade protiv kojeg je izglasan opoziv.

Prvi je bio William Belknap, ministar rata u administraciji predsjednika Ulyssesa Granta, kojeg je Predstavnički dom opozvao 1876. godine zbog korupcijskog skandala.

Belknap je podnio ostavku neposredno prije glasanja, ali je postupak nastavljen. Senat ga kasnije nije osudio.

Drugi je bio Alejandro Mayorkas, ministar unutrašnje sigurnosti u administraciji Joea Bidena, kojeg je Predstavnički dom opozvao 2024. godine. Senat je odbacio optužbe bez održavanja punog suđenja.

Hegseth bi tako bio drugi čelnik američkog vojnog resora protiv kojeg je izglasan opoziv, ali tek treći ministar u historiji SAD-a.

Početak većih problema za Trumpovu administraciju?

Postupak protiv Hegsetha dolazi u trenutku kada se politička ravnoteža u Washingtonu značajno mijenja.

Demokratska pobjeda na međuizborima otvorila je mogućnost parlamentarnih istraga protiv članova Trumpove administracije, uključujući odluke o ratu protiv Irana, vojnoj potrošnji i postupanju visokih državnih zvaničnika.

Hegseth je među najistaknutijim članovima administracije koji su javno branili rat, uprkos rastućem nezadovoljstvu američkih birača zbog njegovih ekonomskih i sigurnosnih posljedica.

Reuters navodi da su pojedini republikanski zakonodavci zabrinuti da bi Hegsethov narušeni odnos s Kongresom mogao ugroziti administracijski plan povećanja vojnog budžeta na 1,5 biliona dolara.

Massiejeva inicijativa zato ima značaj koji nadilazi sudbinu jednog ministra.

Ona pokazuje da se pritisak na Trumpovu administraciju više ne ograničava na demokrate, nego dolazi i iz redova predsjednikove vlastite stranke.

Ipak, zasad nije jasno koliko je republikanaca spremno podržati opoziv.

Hoće li Hegseth zaista biti smijenjen, ostaje neizvjesno. Ali već samo glasanje o njegovom opozivu, nekoliko dana nakon republikanskog izbornog poraza, predstavljalo bi ozbiljan politički udarac Bijeloj kući.