"Opasan presedan": Šta ako Trump prizna Krim kao rusku teritoriju?

U aprilu, Trumpova administracija iznijela je ideju o priznavanju Krima kao zakonitog dijela Rusije u sklopu sporazuma o okončanju rata u Ukrajini.

"To je vrlo opasan presedan ako se takve stvari uopšte nađu na dnevnom redu mirovnih pregovora", upozorila je Iryna Marčuk, vanredna profesorica međunarodnog krivičnog prava na Univerzitetu u Kopenhagenu. "To ne bi smjelo biti predmet pregovora".

U pitanju je princip koji upravlja međunarodnim odnosima od kraja Drugog svjetskog rata – da se granice ne mogu mijenjati silom.

Poruka "moć znači pravo" ne bi se odnosila samo na Rusiju, već i na kinesku prijetnju zauzimanjem Tajvana, kao i na zemlje za koje je Trump neozbiljno nagađao da bi mogle biti pripojene SAD-u: Grenland, Kanada i Panama.

"To oblikuje kako razmišljamo o pravilima", rekao je Lauri Mälksoo, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Tartu u Estoniji. "Gdje će to postaviti presedan? Postaje teže kritikovati srednje moćnu silu koja pokuša nešto slično u svom susjedstvu, jer se mogu pozvati na ovo i reći: ‘Pogledajte šta se tamo dogodilo – zašto i ja to ne mogu?’"

Pravni napori Kremlja

Rusija već godinama pokušava da legalizuje svoju aneksiju Krima i burno reagira na svaki neuspjeh. Kada je Međunarodni krivični sud 2016. godine proglasio ruske postupke na Krimu okupacijom, Moskva je odmah napustila to tijelo.

Moskva insistira da je službeno priznanje Krima – koji je od 2014. pretvoren u veliku vojnu bazu – ključno za rješavanje njenog rata protiv Ukrajine. U neuspjelim mirovnim pregovorima s Kijevom nakon pune invazije 2022. godine, Rusija je zahtijevala da Ukrajina prizna Krim kao dio Ruske Federacije.

U međuvremenu, Ukrajina se bori protiv ruske agresije na međunarodnim sudovima još od 2014. godine, i već je dobila nekoliko presuda koje potvrđuju da su Krim, kao i dijelovi istočne i južne Ukrajine, privremeno i nezakonito okupirani.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava iz 2021. godine utvrdila je da je Rusija odgovorna za kršenja ljudskih prava na Krimu – uključujući mučenja, nezakonita pritvaranja i prisilne nestanke. Ova presuda je postavila ključni presedan, priznajući da je Moskva silom preuzela kontrolu nad poluostrvom 27. februara 2014. godine, a ne putem pravno nevažećeg referenduma u martu iste godine, kako Rusija tvrdi.

Ta ista pravna logika – da je Rusija ilegalno okupirala ukrajinsku teritoriju – temelj je i za druge ključne sudske postupke, uključujući i slučajeve prisilne deportacije ukrajinskih građana. Priznavanje Krima kao zakonitog dijela Rusije potkopalo bi sve te napore.

"Da je Rusija suverena na toj teritoriji, sud ne bi razmatrao takva kršenja", navodi Darja Sviridova, advokatica iz Kijeva porijeklom s Krima, koja se godinama bavi slučajevima povezanim s Krimom. "Ta kršenja su zapravo pokazatelji, koji kroz sudske institucije potvrđuju da to nije teritorija Rusije".

U praktičnom smislu, to bi značilo da politike poput prisiljavanja Ukrajinaca da prihvate ruske pasoše ili deportacije ukrajinskih građana u zatvore udaljene hiljadama kilometara unutar Rusije više ne bi bile pravno osporive, rekla je Sviridova. Rusija bi se tada smatrala suverenom silom, s pravom da mijenja ustav i nameće državljanstvo – sve dok poštuje osnovna ljudska prava, dodaje Mario Paskvale Amoroso, pravni saradnik u Komisiji za međunarodno pravo Ujedinjenih nacija.

Ukrajinski pravni napori nisu usmjereni samo na pravdu – oni također razotkrivaju propagandu Kremlja, uključujući tvrdnje da je Krim pripao Rusiji putem samoodređenja ili da Rusija samo štiti ruske govornike. Tokom saslušanja pred ESLJP-om prije 2022. godine, Rusija se više puta pozivala na te narative, rekla je Marharyta Sokorenko, predstavnica Ukrajine pred tim sudom.

"Naša parnica je borba za uspostavu istinitih činjenica. Radi se ne samo o pravdi, nego i o borbi za istinu", kazala je.

Historija Krima

Rusija je prvi put osvojila Krim 1783. godine pod Katarinom Velikom i zadržala ga do 1956. kada ga je sovjetski lider Nikita Hruščov "poklonio" Ukrajini – odluku koju predsjednik Vladimir Putin redovno osuđuje.

Krim je, zajedno s ostatkom Ukrajine, glasao za nezavisnost 1991. godine na referendumu, i imao je status autonomne republike unutar Ukrajine sve dok ga Rusija nije zauzela 2014. godine, nakon protesta koji su s vlasti uklonili prorusku vladu u Kijevu.

Ako Rusija dobije pravno priznanje svoje vlasti nad Krimom, naročito retroaktivno od 2014. godine, to bi značilo da su svi službeni akti provedeni na Krimu pripisani Rusiji, a ne Ukrajini, objasnio je Jan Vauters, profesor međunarodnog prava na KU Leuven univerzitetu u Belgiji.

"To bi moglo legitimizirati postupke ruske vlade tamo", naveo je on.

Slabljenje konsenzusa

S obzirom na sve veći pritisak da se pokrenu mirovni pregovori, Ukrajina je javno i odlučno isključila bilo kakve ustupke u vezi sa statusom Krima.

"O tome nema razgovora. To je protiv našeg ustava", rekao je predsjednik Volodimir Zelenski kao odgovor na Trumpove izjave.

"To je naša crvena linija: bez priznanja", izjavio je Anton Korinevič, specijalni izaslanik Ukrajine i predsjedavajući radne grupe koja radi na osnivanju Specijalnog tribunala za zločin agresije, za Politico.

Tvrdi stav oko Krima usko je povezan s širim pravnim naporima da se Rusija pozove na odgovornost. Evropske zemlje su ranije ovog mjeseca najavile osnivanje novog specijalnog tribunala koji bi Ukrajini pružio dodatni pravni mehanizam za osporavanje ruskih postupaka u okviru međunarodnog prava.

Tribunal bi trebao početi s radom već sljedeće godine, a fokusirat će se na procesuiranje zločina agresije. Ključno pitanje bit će vremenski okvir: hoće li se tribunal baviti samo invazijom iz februara 2022, ili i postupcima koji su započeli aneksijom Krima 2014?

Korinevič je naznačio da će obuhvatiti i raniji period.

"Za Ukrajinu je uvijek bilo očigledno i naša je čvrsta pozicija da je agresija počela 2014. godine", rekao je. "Vrlo je važno da tribunal može obuhvatiti događaje koji su se desili prije 2022."

Tribunal će biti pod okriljem Vijeća Evrope. No, kao pokazatelj promjene smjera pod Trumpovim vodstvom, Sjedinjene Države su povukle svoju podršku, smanjile učešće u međunarodnim pravnim naporima, pa čak u dvije nedavne rezolucije Ujedinjenih nacija – stale na stranu Moskve.

Ovaj zaokret američke politike ima težinu. Na svjetskoj sceni međunarodnog prava, potezi jedne velike sile poput SAD-a da dovede u pitanje odgovornost za rat ili prizna Krim kao ruski, mogu imati ozbiljne političke i ekonomske posljedice, narušavajući krhki međunarodni konsenzus.

"S pravne tačke gledišta, Krim ostaje okupiran", rekla je Sviridova, "ali politički narativi jednog od ključnih igrača koji su podržavali teritorijalni integritet [Ukrajine] će se promijeniti, ekonomski narativi će se promijeniti, i naravno, sve to će vršiti veliki pritisak na konsenzus velikog broja država. To će uticati na političke rezolucije međunarodnih organizacija, poput UN-a".

"Putinov cilj je mnogo veći"

U kratkom roku, kompanije koje su pod sankcijama Evropske unije mogle bi pokušati da se vrate i ponovo posluju na Krimu, kaže Sviridova. Na duže staze, to bi moglo potkopati međunarodno pravo.

"Očigledno je da će ovo predstavljati presedan i iskušenje za druge zemlje da silom iznesu teritorijalne zahtjeve", kazala je.

Prvi koji će trpjeti zbog takvih promjena, upozorava bivši politički zatvorenik s Krima Nariman Dželjal, bit će oni koji i dalje žive pod okupacijom. Dželjal, sada ambasador Ukrajine u Turskoj, uhapšen je 2021. na Krimu nakon što je učestvovao na Krimskoj platformi u Kijevu – ključnom diplomatskom naporu Ukrajine da konsoliduje međunarodni konsenzus da je Krim ukrajinski. Oslobođen je prošle godine u razmjeni zatvorenika, i sada s tugom gleda kako se cilj za koji je robijao dovodi u pitanje.

"To je ogromna uvreda za one koji su na Krimu. Ostaviti teritoriju i ukrajinske građane pod okupacijom znači nastavak represije", rekao je.

"Ako Trump uradi ono što je najavio, to neće biti samo strašno u smislu globalne politike – to će biti katastrofalno za stvarne ljude".

Dželjal vjeruje da bi svaki takav kompromis u ime zaustavljanja rata bio uzaludan.

"Čak i ako SAD priznaju Krim kao ruski, to neće zaustaviti Putina, jer njegov cilj nije Krim – on je mnogo veći", zaključio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad