Orbanova vlada, koja je pod sankcijama jer predstavlja “prijetnju” demokratiji, predsjedavala debati u EU o demokratskim standardima

Svijet 25. sep 202410:49 0 komentara
F.Z. / N1

Mađarska vlada premijera Viktora Orbana, koja je pod procedurom sankcija EU od 2018. jer predstavlja "sistemsku prijetnju" demokratiji i vladavini prava, predsjedavala je diskusiji u EU o održavanju demokratskih standarda širom kontinenta, prenosi Guardian.

Oko 19 milijardi eura EU fondova je zamrznuto zbog zabrinutosti oko kontrole koju vlada Mađarske ima nad sudijama, stanja akademskih sloboda u zemlji i njenog neuspjeha da se uhvati u koštac s korupcijom. Sada se kažnjava novčanom kaznom od milion eura dnevno uz kaznu od 200 miliona eura od najvišeg suda EU zbog odbijanja da implementira evropske zakone koji garantuju prava tražitelja azila.

Uprkos tome, Mađarskoj je, kao predsjedavajućoj rotirajućeg predsjedavajućeg EU, pripala ulloga da predsjedava sastankom ministara evropskih poslova u utorak u Briselu o godišnjem izvještaju EU o vladavini prava. Ovaj dokument ocjenjuje integritet podjele vlasti, antikorupcijskih mjera i slobode štampe u svih 27 država članica i četiri zemlje kandidata za članstvo u EU.

U izvještaju EU koji je objavljen u julu je zaključeno je da je izostanak istraga i krivičnog gonjenja slučajeva korupcije na visokom nivou u Mađarskoj i dalje razlog za “ozbiljnu zabrinutost”, te je izražena zabrinutost zbog nedostatka nezavisnosti javnih medija i, između ostalog, “ocrnjivanja” grupa civilnog društva.

Daniel Freund, njemački zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu i istaknuti kritičar Orbanove vlade, rekao je da se nikada nije trebalo dopustiti Mađarskoj da predsjedava sastankom o vladavini prava.

Da zemlja koja je pod procedurom po članu 7 – sankcije vezane za temeljne vrijednosti – te kojoj je milijarde EU fondova zamrznuto zbog kršenja vladavine prava, koja je upravo kažnjena 200 miliona eura, plus milion eura dnevno za kršenje vladavine prava, sada predsjedava raspravom o stanju vladavine prava, je nečuveno”, rekao je on.

Podcrtao je da su ostale zemlje članice EU trebale da to spriječe.

Upitan o kredibilitetu Mađarske u ovoj ulozi, mađarski ministar EU poslova, János Bóka, odgovorio je: “Mađarska je obavljala svoje predsjedničke dužnosti kao pošten posrednik koji je iskreno sarađivao sa svim državama članicama i institucijama i nisam dobio nikakve druge naznake iz bilo koje druge države članice ili institucije”.

Didier Reynders, povjerenik EU za pravosuđe, nije direktno odgovorio na pitanje, ali je rekao da je komisija na raspolaganju ministrima EU da organizira diskusije u skladu sa procedurom sankcija iz člana 7 “ali to zavisi [od] dnevnog reda predsjedništva”.

Tokom sastanka, ministri su kritikovali Mađarsku zbog neuspjeha da naglasi podršku Ukrajini u okviru svog šestomjesečnog programa predsjedavanja.

Švedska ministrica EU poslova Jessica Rosencrantz rekla je da su mnoge zemlje intervenisale kako bi izrazile podršku Ukrajini.

Bila sam vrlo jasna kada sam zahtijevala da Mađarska bude pošten posrednik i bilo je vrlo žalosno što nisu naglasili podršku Ukrajini u svom radnom programu”, rekla je.

Međutim, ona smatra da je ispravno da Mađarska predsjedava debatom jer je “veoma važno da mađarsko predsjedništvo čuje sve ove vrlo jasne i jake argumente” u vezi Ukrajine i vladavine prava.

Kako navodi Guardian, otkako je 1. jula preuzeo šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje EU, Orban je razbjesnio lidere EU samoproglašenom mirovnom misijom u Moskvi, Pekingu i privatnoj rezidenciji Donalda Trumpa u Mar-a-Lagu.

Kao odgovor na to su neki ministri bojkotirali neformalne sastanke EU u Mađarskoj. Međutim, Brisel je većinom nastavio svoj rad po planu i programu.

Evropska komisija saopštila je prošle nedelje da će odbiti 200 miliona eura neplaćene sudske kazne od predstojećih plaćanja Mađarskoj iz EU i da je Budimpešti uputila zahtev za plaćanje dnevnih tekućih kazni u vrijednosti od 93 miliona eura.

Na sastanku su Švedska i Finska rekle da bi fondovi EU trebali biti čvršće povezani s poštovanjem vladavine prava. Rosencrantz i njen finski kolega Joakim Strand rekli su da bi Komisija “trebalo nastaviti da u potpunosti koristi” uredbu EU koja povezuje fondove EU s poštovanjem vladavine prava i borbom protiv korupcije.

Naši poreski obveznici moraju vjerovati da se zajednička sredstva EU koriste na odgovarajući način i odgovorno”, napisali su u zajedničkom pismu Komisiji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!