Ostaci najveće kineske rakete pali su u nedjelju u Indijski ocean, zapadno od Maldiva, a većina njezinih dijelova uništena je povratkom u atmosferu, završavajući tako dane nagađanja o tome gdje će pasti, ali istodobno izazivajući američke kritike zbog nedostatka transparentnosti.

Prema koordinatama koje su objavili kineski državni mediji, pozivajući se na Kineski ured za svemirsko inženjerstvo, ostaci rakete pali su u ocean, zapadno od arhipelaga Maldiva.

Zbog rakete Dugi marš 5B neki su ljudi sa strahom gledali u  nebo otkako je 29. travnja poletjela s kineskog otoka Hainan.

Kineski ured za svemirsko inženjerstvo rekao je da je većina krhotina izgorjela u atmosferi, a državni mediji izvijestili su da su dijelovi rakete ponovno ušli u atmosferu u nedjelju u 4,24 sati.

Američko svemirsko zapovjedništvo potvrdilo je povratak rakete iznad Arapskog poluotoka, ali i da je nepoznato jesu li krhotine pale na kopno ili u vodu.

“Američko svemirsko zapovjedništvo neće objaviti točno mjesto udara i raspon pogođenog područja, koji su zasad nepoznati,” objavilo je u priopćenju na svojoj web stranici.

Dugi marš druga je raketa varijante 5B od njezina prvog leta u svibnju 2020.

Prošle godine dijelovi prve rakete pali su na Obalu Bjelokosti, oštetivši nekoliko zgrada. Nije bilo ozlijeđenih.

“Svemirske države moraju smanjiti rizik za ljude i imovinu na Zemlji od povratka svemirskih objekata i povećati transparentnost u vezi s tim operacijama”, rekao je NASA-in upravitelj Bill Nelson, bivši senator i astronaut koji je izabran za tu ulogu u ožujku u  izjavi nakon pada dijelova rakete.

“Jasno je da Kina ne ispunjava odgovorne standarde u vezi sa svemirskim otpadom.”

Tjeskoba u pogledu zone pada

Budući da je većina Zemljine površine prekrivena vodom, vjerojatnost da ostaci padnu na naseljena područja na kopnu bila je mala, a vjerojatnost ozljeda još niža, prema riječima stručnjaka.

Ali neizvjesnost oko putanje pada rakete i neuspjeh Kine da pruži jača uvjeravanja uoči povratka rakete potaknuli su tjeskobu.

“Ključno je da Kina i sve svemirske države i komercijalni subjekti djeluju odgovorno i transparentno u svemiru kako bi osigurali sigurnost, stabilnost i dugoročnu održivost aktivnosti u svemiru”, rekao je Nelson.

Astrofizičar s Harvarda Jonathan McDowell rekao je za Reuters da je potencijalna zona krhotina mogla biti sjevernije od New Yorka, Madrida ili Pekinga, te južnije od južnog Čilea i Wellingtona na Novom Zelandu.

Otkad su veliki dijelovi NASA-ine svemirske stanice Skylab u srpnju 1979. pali u Australiju, većina zemalja nastoji izbjeći takve nekontrolirane povratke dizajnom letjelica, rekao je McDowell.

McDowell kaže da se kineski dizajneri raketa nisu time bavili.

Global Times, kineski list, odbacio je kao “zapadnjačko pretjerivanje” zabrinutost da je raketa bila “izvan kontrole” i mogla prouzročiti štetu.

“Uobičajena je praksa u svijetu da gornje razine raketa izgaraju dok ponovno ulaze u atmosferu”, rekao je Wang Wenbin, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, na redovnom brifingu za medije u petak.

“Prema mojim saznanjima, te razine ove rakete deaktivirane su, što znači da će većina njegovih dijelova izgorjeti nakon povratka, čineći vjerojatnost oštećenja zrakoplova ili kopnenih objekata i aktivnosti izuzetno niskom”, rekao je tada Wang.

Raketu, koja je u orbitu postavila bespilotni modul Tianhe koji sadrži ono što će postati stambeni prostor za tri posade na stalnoj kineskoj svemirskoj postaji, slijedit će još 10 misija kako bi postaja bila dovršena do 2022.