Ova stabla postoje u samo jednoj zemlji na svijetu, njihov opstanak je ugrožen

"Gledati kako drveće umire, to je kao da izgubite jedno od svojih beba", rekla je Keybani, čija obitelj vodi rasadnik posvećen očuvanju te vrste.

Poznata po krošnjama u obliku gljive i krvavocrvenom soku koji struji kroz njihovo drvo, stabla su nekada rasla u velikom broju. No, sve jači cikloni, ispaša invazivnih koza i stalni nemiri u Jemenu - koji je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta i pogođena je decenijama dugim građanskim ratom - gurnuli su ovu vrstu i jedinstveni ekosistem koji podržava prema kolapsu.

Često uspoređivana s Galapagoskim otocima, Socotra pluta u sjajnoj osami oko 240 kilometara od Afričkog roga. Njeno biološko bogatstvo - uključujući 825 biljnih vrsta, od kojih više od trećine ne postoji nigdje drugdje na Zemlji - zaradilo joj je status svjetske baštine UNESCO-a. Među njima su stabla boca, čija nabrekla debla strše iz stijene poput skulptura, i tamjan, čije se čvoraste grane uvijaju prema nebu.

Otok godišnje posjeti oko 5000 turista, mnoge privučene nadrealnim prizorom šuma zmajeve krvi.

Posjetitelji moraju unajmiti lokalne vodiče i odsjesti u kampovima koje vode sokotranske porodice kako bi se osiguralo da se turistički novac raspoređuje lokalno. Ako bi drveće nestalo, industrija koja uzdržava mnoge otočane mogla bi nestati s njima.

"S prihodima koje ostvarujemo od turizma, živimo bolje od onih na kopnu", rekao je Mubarak Kopi, voditelj turizma Sokotre.

Ali drvo je više od botaničke zanimljivosti: ono je stup ekosistema Sokotre. Krošnje nalik kišobranu hvataju maglu i kišu, koje usmjeravaju u tlo ispod, omogućujući susjednim biljkama da napreduju u sušnoj klimi.

"Kad izgubite drveće, gubite sve - tlo, vodu, cijeli ekosistem", rekla je Kay Van Damme, belgijska biologinja za očuvanje prirode koja radi na Sokotri od 1999. godine.

Naučnici poput Van Damme upozoravaju da bi bez intervencije ova stabla mogla nestati u roku od nekoliko stoljeća - a s njima i mnoge druge vrste.

"Kao ljudi uspjeli smo uništiti ogromne količine prirode na većini svjetskih otoka", ističe. "Sokotra je mjesto gdje doista možemo nešto učiniti. Ali ako to ne učinimo, ovo je naša krivica".

Sve intenzivniji cikloni čupaju drveće iz korijena

Učestalost jakih ciklona dramatično se povećala diljem Arapskog mora posljednjih decenija, prema studiji iz 2017. u časopisu Nature Climate Change, a Sokotrino zmajevo drveće plaća cijenu.

Godine 2015. razorni udar ciklona - neviđenog intenziteta - prohujao je otokom. Stoljećima stari primjerci, neki stariji od 500 godina, koji su preživjeli bezbrojne prethodne oluje, iščupani su u ogromnim količinama. Uništavanje se nastavilo 2018. godine s još jednim ciklonom.

Kako emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti, tako će rasti i intenzitet oluja, upozorio je Hiroyuki Murakami, klimatolog u Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu i glavni autor studije.

Invazivne koze ugrožavaju mlada stabla

Ali oluje nisu jedina prijetnja. Za razliku od borova ili hrastova, koji rastu 60 do 90 centimetara godišnje, stabla zmajeve krvi pužu samo 2 do 3 centimetra godišnje. Do trenutka kada dosegnu zrelost, mnoga su već podlegla podmukloj opasnosti: kozama.

Invazivna vrsta na Sokotri, koze koje se slobodno kreću proždiru mladice prije nego što imaju priliku rasti. Izvan teško dostupnih litica, jedino mjesto gdje mlada stabla zmajeve krvi mogu preživjeti su zaštićeni rasadnici.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad