Palestinski Nelson Mandela, kako u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali nazivaju Marwana Barghoutija, mogao bi ujediniti dvije palestinske frakcije i voditi pregovore s Izraelom o okončanju sukoba.
Tako se barem nadaju njegovi pristaše, koji smatraju da trenutno ne postoji bolja osoba na političkoj pozornici za diplomatske razgovore. No, problem je što se Barghouti nalazi u zatvoru u Izraelu. Tamo je završio 2002. godine, kad ga je policija uhapsila i vojni sud osudio na pet uzastopnih kazni doživotnog zatvora zbog orkestriranja napada na Izraelce.
U napadu 7. oktobra Hamas je 1400 Izraelaca, a 240 muškaraca, žena i djece uzela za taoce. Sada Hamas traži oslobađanje 6000 palestinskih zatvorenika u zamjenu za izraelske taoce.
“Svaki put kad dođe do unutarnje krize ili rasplamsavanja odnosa s Izraelom, njegovo se ime spomene”, rekao je o Barghoutiju voditelj think-tanka Institut za istraživanje i studije za Mediteran i Bliski istok (iReMMO) Jean-Paul Chagnollaud.
Marwan Barghouti bio je na vrhu popisa ljudi za koje su palestinske skupine tražile da budu uključeni u razmjenu zatvorenika 2003., 2007. i 2009. godine.
“Palestinski Mandela” rođen je na Zapadnoj obali 1962. godine. Tokom Prve intifade bio je vođa studentskih protesta na Univerzitetu Birzeit. Izrael ga je deportirao u Jordan 1987. i dopušten mu je povratak na Zapadnu obalu tek 1993., u sklopu sporazuma iz Osla. Sljedeće godine postao je glavni sekretar Fataha na Zapadnoj obali. Tokom Druge intifade navodno je organizirao napade na Izraelce. Izrael ga optužuje i da je u to vrijeme osnovao Brigade mučenika al-Aqse, vojno krilo Fataha.
“Uhapšen je prije više od 20 godina, tokom Druge intifade. Bio je vrlo aktivan vođa Fataha i nije ubijen. To je važan detalj jer je u to vrijeme bilo mnogo ciljanih atentata, a on nije bio jedan od njih. Uhapšen je i ne mislim da je to bilo slučajno”, smatra Chagnollaud.
Od svog zatvaranja Barghouti je bio aktivan u pokretu zatvorenika i objavljivao je razne članke iz zatvora kako bi komunicirao s vanjskim svijetom. Dok je bio u zatvoru, pomogao je u izradi nacrta nacionalnog dokumenta o pomirenju zatvorenika iz 2006., koji su potpisali čelnici Hamasa, Fataha, Islamskog džihada, Narodne fronte za oslobođenje Palestine (PFLP) i Demokratske fronte za oslobođenje Palestine (DFLP).
U dokumentu se poziva na stvaranje palestinske države u granicama iz 1967., da se palestinski otpor ograniči na teritorije okupirane 1967., da se poštuje obostrani prekid vatre i da Palestinci zastupaju svoje pravo na otpor okupaciji u skladu s međunarodnim pravom. Njegov cilj bio je formirati koalicijsku vladu kako bi se izašlo iz mrtve točke izazvane pobjedom Hamasa na izborima u pojasu Gaze 2006. godine, a 2017. Barghouti je vodio veliki štrajk glađu tražeći poboljšanje prava i uvjeta za zatvorenike.
Tokom godina Barghouti se pozicionirao kao jedina osoba sposobna ujediniti rivalske palestinske političke skupine.
“Blizak je s Hamasom i uspio je natjerati Hamas i Fatah da se dogovore u sklopu dokumenta o pomirenju zatvorenika. On je neko ko ima sposobnost okupiti ljude i zato je imao dobre izglede za pobjedu na parlamentarnim izborima 2021. godine”, rekao je za France 24 Chagnollaud.
Međutim, izbori nikad nisu održani jer ih je Mahmoud Abbas, predsjednik Palestinske samouprave, odgodio na neodređeno vrijeme sve dok Izrael ne dopusti održavanje izbora u Istočnom Jeruzalemu. Stručnjaci pak smatraju da je pravi razlog što su se posljednji izbori u Palestini održali davne 2006. godine taj što se Abbas boji da će izgubiti vlast. Posljednjih godina Barghouti je u palestinskim anketama javnog mnijenja omiljena politička figura među mladima, ispred Abbasa i čelnika Hamasa Ismaila Haniyeha.
“Prilično pouzdane izraelske i palestinske ankete dale su Barghoutiju ozbiljne šanse za pobjedu nad Abbasom. Još uvijek ima prestiž među palestinskim stanovništvom”, rekao je Chagnollaud.
U augustu ove godine Barghoutijeva supruga Fadwa pokrenula je međunarodnu kampanju pozivajući na njegovo oslobađanje, a godinama se vode i kampanje da ga se nominira za Nobelovu nagradu za mir.
Boravak u zatvoru dugo je bio izvor legitimiteta za palestinski narod.
“Oni koji izađu iz zatvora ukrašeni su aureolom, to je neka vrsta obreda otpora”, rekao je Chagnollaud.
Francuski geopolitičar i stručnjak za Bliski istok Frédéric Encel dodaje kako je Barghouti proveo mnogo godina u zatvoru u Izraelu, što mu daje reputaciju poštenja, herojstva i patriotizma u očima Palestinaca.
“Kada je bio šef Fataha, zalagao se za savez s Hamasom, što nije bio slučaj s ostalim pripadnicima palestinskih vlasti. Barghouti je također popularniji među Palestincima od Mohammeda Dahlana”, smatra Encel.
Dahlan je bivši vođa Fataha u Gazi, koji živi u egzilu u UAE-u otkako su ga palestinske vlasti osudile za korupciju i Hamas preuzeo kontrolu nad pojasom Gaze. U nedavnom intervjuu za The Economist Dahlan je govorio o potrebi uspostave vlade u pojasu Gaze, ističući kako se izbori mogu održati bez isključivanja Hamasa, “koji neće nestati”. Dahlan međutim ne vjeruje da jedna osoba može riješiti kompleksno palestinsko pitanje.
“S Arafatom je prošlo vrijeme heroja”, rekao je Dahlan, referirajući se na Jasera Arafata, nekadašnjeg vođu Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) i dobitnika Nobelove nagrade za mir.
Kako prenosi Jutarnji, Izrael nije odgovorio na poziv Hamasa za razmjenu zarobljenika i zahtijevao je bezuvjetno oslobađanje talaca koje drži Hamas, zbog čega stručnjaci smatraju da su šanse da Barghouti postane sljedeći predsjednik Palestine jednom kad rat završi malene.
“Razmjena zatvorenika te vrste vrlo je rijetka. Ako bi on ipak bio pušten, mogao bi igrati određenu ulogu u pregovorima. Ali u trenutnom haosu ne vidim kako je to moguće”, smatra Chagnollaud.
“Također nema jamstva da će Barghouti pristati preuzeti tako veliku odgovornost”, zaključuje Encel.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!