Međunarodno vijeće medicinskih sestara (ICN) saopćilo je u srijedu da ima nove dokaze koji sugeriraju da COVID-19 izaziva masovnu traumu kod medicinskih sestara zbog 2.200 smrtnih slučajeva među njima na globalnom nivou.

Kako su naveli, s nastavkom visokog nivoa infekcija među medicinskim sestrama, osoblje se sve više suočava sa psihološkim stresom usljed sve većeg opterećenja i kontinuiranih protesta onih koji su protiv vakcina.

“Svjedoci smo jedinstvene i složene profesionalne traume koja utječe na globalnu radnu snagu kada su u pitanju medicinske sestre”, rekao je izvršni direktor ICN-a Howard Catton.

Prema njegovim riječima, medicinske sestre se suočavaju s neviđenim zahtjevima svojih pacijenata, što rezultira fizičkom iscrpljenošću.

“Ali, suočavaju se i s ogromnim pritiscima po mentalno zdravlje koji dovode do ozbiljnih psiholoških tegoba”, kazao je Catton.

Preliminarni nalazi novog istraživanja ICN-a sa preko 130 nacionalnih udruženja medicinskih sestara i drugih izvora navode da je efekt COVID-19 “jedinstveni i složeni oblik traume”.

Smatraju da to može imati pogubne posljedice, kako na kratkoročne, tako i na dugoročne načine za pojedine medicinske sestre i zdravstvene sisteme u kojima rade.

Pandemija, navode, može dovesti do ozbiljne štete kada su u pitanju medicinske sestre i to generacijama, ukoliko se vlade odmah ne pozabave tim problemom.

ICN je rekao da njegovo istraživanje sugerira da bi “efekt COVID-19” mogao izazvati egzodus iz te profesije.

Svijetu već nedostaje šest miliona medicinskih sestara, a još četiri miliona treba da ode u penziju u sljedećih 10 godina, reklo je Vijeće.

Sa učinkom COVID-19 koji potencijalno dovodi do toga da još više medicinskih sestara napušta profesiju, vlade moraju djelovati kako bi zaštitile sestrinsku profesiju i svjetske slabe zdravstvene sisteme.

Pozivajući se na određene zemlje i regione, ICN je naveo da Japansko udruženje sestara kaže da je 15 posto bolnica širom Japana doživjelo da medicinske sestre daju otkaz. Oko 20 posto medicinskih sestara prijavilo je diskriminaciju ili predrasude tokom prvog vala pandemije.

Američko udruženje medicinskih sestara saopćilo je da se 51 posto medicinskih sestara osjeća prezadovoljno, a drugi američki izvještaj pokazuje da je 93 posto zdravstvenih radnika doživjelo stres, a 76 posto je izjavilo da su iscrpljeni.

U Brazilu 49 posto medicinskih sestara prijavljuje anksioznost, a 25 posto depresiju.

Kina je navela da 60 posto medicinskih sestara prijavljuje iscrpljenost, a 90 posto anksioznost.

U Africi, istraživanje provedeno u 13 zemalja otkrilo je da 20 posto anketiranih zdravstvenih radnika izvještava o dnevnim simptomima depresije tokom pandemije, u poređenju s dva posto prije pandemije.

U Španiji 80 posto medicinskih sestara prijavljuje simptome anksioznosti i sve većeg “sagorijevanja”.

Izrael navodi da se preko 40 posto medicinskih sestara plaši brige o bolesnicima i pacijentima s COVID-19.

“Čak i ako samo 10 do 15 posto trenutne sestrinske populacije napusti posao zbog ‘efekta COVID-19’, mogli bismo imati potencijalni manjak od 14 miliona medicinskih sestara do 2030. godine, što je ekvivalent polovini trenutne radne snage u njezi”, rekao je Catton.