Evropa je kao tanker, velika, čvrsta, pouzdana, a pravac joj je poprilično podložan promjenama, ali ipak je pomalo spora kada mora manevrisati, mišljenje je nekadašnjeg generalnog direktora WTO-a i trenutnog predsjednika Pariskog mirovnog foruma Pascala Lamyja u ekskluzivnom intervjuu za N1.

“Evropa je kao tanker, velika, čvrsta, pouzdana, a pravac joj je poprilično podložan promjenama, ali ipak je pomalo spora kada mora manevrisati. Ovo je po meni neizbježna cijena toga kada se stvari zajedno rade sa jakim institucijama koje su ipak sporije zajedno od nacionalih ili lokalnih. Ovo je pravilo vlasti. Što je veći sistem, to je sporija vlast. A to možete produžiti na globalnu sliku i na međunarodnu saradnju generalno. Plus je tu i činjenica da smo mi kao Evropljani, a iz različitih razloga koji imaju veze sa našim civilizacijskim identitetom, oprezniji nego negdje drugo. Postoje dobra gledišta na ovo. Na primjer, o okolišu brinemo više nego na drugim mjestima na planeti, zbog našeg osjećaja predostrožnosti. A ovaj osjećaj predostrožnosti vjerovatno pojašnjava zašto je na primjer imunizacija u EU odobrena dva ili tri mjeseca kasnije, nego li negdje drugo, a što naravno u slučaju pandemije na neki način ima eksponencijalnu funkciju diseminacije virusa. Par sedmica ili mjeseci mogu napraviti veliku razliku”, kazao je Lamy.

Kada je u pitanju Zapadni Balkan Lamy ističe kako je ovaj region velika drama za nekadašnjeg predsjednika Evropske komisije Jaquesa Delorsa, kojem je bio šef osoblja. Lamy ističe da im je zajedničko mišljenje da je na Balkanu napravljena velika greška.

“Mi tada nismo uspjeli spriječiti strahote koje su se odvijale na evropskom kontinentu, a svi znaju da je veliki san onih koji su osnivali Uniju bio mir među nama što smo normalno vijekovima gledali. Sigurno mu je u sjećanju, ocjena ovog perioda koja je na neki način crna mrlja, dok je tada EU sa jedinstvenim tržištem i stvaranjem Eura, raznim polarizirajućim integracijama bila dobro. Je li se situacija promijenila? Da i ne. Da jer vjerujem da EU ostaje magnet za evropsku civilizaciju i na neki način balans između ekonomije i društvene stabilnosti. Demokratija je ljudskih prava i to je nešto čemu smatram da i dalje teži većina balkanskih zemalja. Po meni je to dobra stvar. Možda će pretprjeti brojne transformacije, ali je Evropa zaista pravi pravac. S druge se strane, nivo komformiteta, približavanja sada potreban da se priključite EU povećao. EU je kao životinja u pokretu, više se integriše i ova je pandemija uzela vše evropske integracije. Distanca koju morate preći da bi ispunili evropske standarde, se povećava. Stoga, tu je ta neka trka koja uzima vremena. Ali, sve u svemu, ako dugoročno gledamo, ako uzmemo globalni stav, zemlje Balkana su evropske zemlje, imaju svoju istoriju, kulturnu i geografsku specifičnost, kao i većina nas. Dugoročno mislim da bez obzira koji oblik institucionalno poprimi da će se ova regija priključiti ostatku Evrope, geopolitički, geoekonomski i naravno sa demokratskim koeficijentom koji je još uvijek, barem u očima kontinenta, problem. Ako pitate evropski kontinent da li da se Balkan priključi, odgovor bi vjerovatno bio: Da ako zaista postanu demokratske zemlje sa standardima kakve mi imamo. A i Evropa ponekad ima stav da je bolja nego što doista jeste. Ako pogledate šta se dešava u nekim od evropskih zemalja Nizozemska ili Mađarska na primjer. Tako da predstoji i dalje poprilično dugačak put. Ali mislim da je na kraju dana približavanje neizbježno”, ističe Lamy.

O budućnosti geopolitičkih odnosa te o tome kako će na te odnose uticati dolazak Bidena u Bijelu kuću Lamy ističe da će sigurno naredne decenije obilježiti sukob između Kine i SAD-a.

“Decenije koje nam predstoje, ostaće oblikovane ovim velikim geopolitičkim, geoekonomskim pitanjem američko-kineskog rivaliteta. To nije nivo. Počelo je i moralo je početi krajem sedamdesetih kada su odlučili da se Kina mora vratiti ili da bi se njena ekonomska scena morala otvoriti ostatku svijeta. Bilo je to neizbježno uz očekivane uspone i padove. Imali smo uspone kada je Kisinger zaokružio ovu ideju da bi uspon Kine mogao biti problem za SAD, ali da bi se moglo i trebalo time pozabaviti. A imali smo padove kada je Trump odlučio da je Kina glavna prijetnja Sjedinjenim Državama i da je se mora obuzdati. Ovo veliko rivalstvo će ostati u decenijama koje predstoje. Hoće li ili ne biti agresivnije, ne znam. Sada imamo Bidenovu administraciju koja, iako je priznala da Kina ostaje glavna prijetnja Americi u budućnosti, čini se da je naklonjena stavu saradnje. To je ono što čujemo od ove administracije, od predsjednika, državnog sekretara, ministra trgovine. To je s jedne strane, s druge ovo jasno stvara izazov za ostatak svijeta i naravno za Evropu, koja će morati pronaći svoj način da navigira u ovim turbulentnim vodama negdje između Sjedinjenih Država i Kine, po meni ne baš toliko daleko od SAD i Kine. Naravno, mi Evropljani imamo mnogo bližu ideološku bazu da se pozabavimo sa Amerikom, iako ne dijelimo isti stav da sreća građana mora donjeti društveno dobro, a što je velika razlika koju imamo. Za razliku od Amerike, mi nemamo opciju da rastavimo evropsku ekonomiju od kineske. S jedne smo strane bliže Americi ideološki, politički, zbog razloga ljudskih vrijednosti. Dok smo s druge strane Kini bliži u tome da je našoj ekonomiji i dalje potrebno kinesko tržište kako bi rasla više nego samo sa vlastitim izvorima. To je dakle velika slika”, zaključuje Lamy.

U videu pogledajte šta Lamy ima za reći o borbi protiv korona virusa u Francuskoj, uticaju Kine, Rusije i Turske na Balkanu te o presudi za korupciju koja je izrečena bivšem francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju.