Oglas

Novi plan deportacija

Pet evropskih država sprema veliki zaokret: Odbijene azilante planiraju slati u Afriku

author
Igor Spaić
16. nov. 2026. 12:24
Migrants wait in temporary shelter after CBP One application was shut down, in Matamoros
REUTERS/Daniel Becerril

Njemačka, Austrija, Danska, Grčka i Nizozemska planiraju uspostaviti centar za prihvat migranata u Ruandi, u koji bi slale osobe kojima je odbijen zahtjev za azil i koje više nemaju zakonsko pravo ostanka u Evropskoj uniji. Sporazum bi trebao biti predstavljen danas u Beču, a inicijativa otvara ozbiljna pitanja o zaštiti ljudskih prava i odgovornosti evropskih država za osobe premještene izvan njihovih granica, javlja Reuters.

Oglas

Pet evropskih država priprema zajednički program deportacije migranata u Ruandu, potvrdila su Reutersu dva izvora upoznata s planovima.

Njemačka, Austrija, Grčka, Danska i Nizozemska još su u septembru najavile da rade na sporazumu s državom izvan Evropske unije o uspostavljanju takozvanih centara za povratak.

Riječ je o dijelu šire evropske strategije čiji je cilj povećati broj realizovanih deportacija i smanjiti neregularne migracije.

Prema Reutersu, sporazum bi trebao biti predstavljen u Beču, gdje se održavaju razgovori o novim mehanizmima evropske migracijske politike.

Ko bi bio poslan u Ruandu?

Za razliku od ranijeg britanskog plana, koji je predviđao premještanje tražilaca azila dok se o njihovim zahtjevima još odlučuje, novi evropski model odnosio bi se na osobe koje su iscrpile sve pravne mogućnosti za ostanak u Evropskoj uniji.

To znači da bi u Ruandu mogle biti premještene osobe kojima je zahtjev za međunarodnu zaštitu konačno odbijen i koje nemaju drugi pravni osnov za boravak u državama članicama.

Prema informacijama Euronewsa, prvi centar mogao bi početi raditi u proljeće ili ljeto 2027. godine.

U početnoj fazi radilo bi se o pilot-projektu koji bi obuhvatio nekoliko stotina ljudi.

Predviđeno je da osobe premještene u Ruandu budu smještene u otvorenim objektima, uz mogućnost kretanja i dobijanja dozvole boravka.

Plan uključuje i mogućnost njihovog uključivanja u lokalnu zajednicu i tržište rada.

Međutim, još nije jasno koliko bi dugo mogle ostati u Ruandi niti bi li na kraju bile vraćene u zemlje porijekla.

Cilj je odvratiti migrante od dolaska u Evropu

Prema Reutersu, evropski zvaničnici koji podržavaju ovaj model smatraju da bi njegovo glavno djelovanje trebalo biti odvraćanje migranata od pokušaja neregularnog dolaska u Evropsku uniju.

Njihova je računica da bi mogućnost deportacije u treću zemlju mogla obeshrabriti ljude koji plaćaju krijumčarima hiljade eura za opasna putovanja prema Evropi.

Kritičari, međutim, upozoravaju da nema dovoljno dokaza da strožije deportacijske mjere dugoročno smanjuju migracije.

Roberto Forin iz istraživačke organizacije Mixed Migration Centre upozorio je da pooštravanje kontrole prvenstveno mijenja način na koji ljudi migriraju, a ne nužno njihovu odluku da napuste zemlju.

Prema njegovoj ocjeni, migranti mogu promijeniti rute ili privremeno odgoditi putovanje, dok se krijumčarske mreže prilagođavaju novim okolnostima i povećavaju cijene svojih usluga.

Ko će odgovarati ako dođe do kršenja prava?

Plan izaziva zabrinutost organizacija za zaštitu ljudskih prava, posebno zbog mogućnosti da ljudi budu deportovani u državu s kojom nemaju nikakvu prethodnu vezu.

Céline Mias, direktorica Danskog vijeća za izbjeglice za Evropsku uniju, postavila je pitanje kakvu bi pravnu zaštitu imale osobe premještene u Ruandu.

„Kakve pravne mogućnosti imaju ljudi ako im se prekrše prava i ko je odgovoran?“, upitala je Mias.

Posebno je problematizirala pitanje odgovornosti evropskih država za postupanje prema migrantima nakon njihovog premještanja izvan teritorije EU.

Vijeće Evrope još je u julu upozorilo da ovakvi centri nose značajne rizike za ljudska prava.

Prema novim evropskim pravilima, sporazumi o centrima za povratak mogu se zaključivati samo s državama koje poštuju međunarodne standarde ljudskih prava, uključujući zabranu vraćanja ljudi u zemlje u kojima bi bili izloženi progonu ili ozbiljnoj opasnosti.

Britanija već pokušala, sud zaustavio plan

Ruanda je ranije bila u središtu sličnog programa Velike Britanije.

Britanska vlada planirala je slati tražioce azila u tu afričku državu, ali je Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva 2023. godine proglasio takav aranžman nezakonitim zbog rizika od kršenja prava premještenih osoba.

Britanija je kasnije odustala od programa, a Ruanda je nakon njegovog ukidanja zatražila isplatu dodatnih 50 miliona funti.

Tokom posjete Kigaliju u septembru, dvojici zastupnika Evropskog parlamenta pokazani su objekti koji su bili pripremljeni za britanski program, a koji bi se sada mogli koristiti za prihvat migranata iz država EU.

Među njima je i jedan hotel.

Ruanda pod kritikama zbog ljudskih prava

Ruanda se posljednjih godina nastoji pozicionirati kao država spremna prihvatati migrante koje zapadne zemlje žele deportovati.

Sjedinjene Američke Države prošle godine počele su premještati migrante u Ruandu na osnovu sporazuma koji predviđa mogućnost prihvata do 250 osoba.

Ipak, stanje ljudskih prava u toj zemlji izaziva ozbiljne međunarodne kritike.

Organizacija Freedom House svrstava Ruandu među neslobodne države, navodeći ograničavanje političkih sloboda, nadzor nad protivnicima vlasti, zastrašivanje i proizvoljna pritvaranja.

Vlasti predsjednika Paula Kagamea suočavaju se i s optužbama za podršku pobunjeničkoj grupi M23 u susjednoj Demokratskoj Republici Kongo.

Pet evropskih vlada tvrdi da će njihov program biti usklađen s pravom Evropske unije i međunarodnim obavezama zaštite ljudskih prava.

Ipak, konačni detalji sporazuma, uključujući troškove, pravnu odgovornost i način nadzora nad uslovima boravka migranata, još nisu javno potvrđeni.

Ako bude realizovan, ovaj projekat mogao bi predstavljati značajnu promjenu evropske migracijske politike, jer bi državama članicama omogućio da dio postupaka povratka osoba bez prava boravka organizuju izvan teritorije Evropske unije.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama