Pleme nakon 500 godina izašlo iz izolacije da upozori svijet na veliku opasnost

Početkom devedesetih godina prošlog vijeka ovo pleme je polako počelo da izlazi u spoljašnji svijet. Nije ih privukla moderna tehnologija ni prerađena hrana. Umjesto toga izašli su iz izolacije kako bi upozorili ljude na zlo koje prave uništavanjem prirode, zaštitili svoje domove, ali i svijet, piše Punkufer.

Ravnotežu ugrozila Mlađa braća

Za pleme Kogi njihove su planine Srce svijeta – mjesto na kom je započeo sav život. Smatraju se Starijom braćom koja štite Srce sveta ritualima i molitvama kako bi održala ekološku i duhovnu ravnotežu planete. Ravnotežu su ugrozila Mlađa braća, tj. stranci, kako ih Kogiji nazivaju. S obzirom na štetu koju je izazvala kolonizacija, naziv za ljude koji ne mare i više je nego blag. Uništavače prirode Kogiji doživljavaju kao djecu koja ne razumiju šta zapravo rade rekama, šumama i planinama.

Kogi su, baš kao i plemena Wiwa, Kangwama i Arhuaco, potomci domorodačke civilizacije Tairona, koju su savladali španski osvajači. Oni koji su preživjeli sukob pobjegli su u planine. Kogi, koji su živjeli najbliže vrhovima planina, odvojili su se od ostatka svijeta. U međuvremenu Mlađa braća neumorno su krčila autohtone šume za proizvodnju hrane, ali i kokaina. Poražavajući podaci pokazuju kako je danas ostalo samo 17 posto izvornih šuma Sierra Nevade.

Zaštićeno Srce svijeta

Srce svijeta, veliki masiv Sierra Nevada de Santa Marta, proteže se od podnožja koje dodiruje Karipsko more do vrhova na kojima snijeg ne kopni tokom cijele godine. Između te dvije krajnosti postoje različiti ekosistemi, od lednika i maglovitih gorja do sparne tropske džungle. Taj predivan kraj može se pohvaliti jednim od najvećih biodiverziteta na planeti, a UNESCO ga je zaštitio kao rezervat biosfere.

Područje je utočište za više od 600 vrsta ptica, uključujući 36 vrsta kojih nema nigdje drugdje, i 189 vrsta sisavaca. Godine 2013. Međunarodna unija za očuvanje prirode proglasila je nacionalni park prirode Sierra Nevada de Santa Marta „najnezamjenljivijim“ mjestom na svijetu za ugrožene vrste.

Film koji je trebalo da promijeni sve

U kasnim osamdesetima prošlog vijeka plemenski sveštenici ili Mamosi donijeli su tešku odluku da okončaju izolaciju. Britanski reditelj Alan Ereira došao je na njihov poziv i sarađivao s plemenom tokom naredne dvije decenije kako bi dokumentarnim filmovima prenijeli poruku Mlađoj braći upozoravajući kuda vode potezi pljačkanja prirode. Svete rijeke su presušivale, lednici su se topili. Srce svijeta je bolesno, možda je čak i umiralo.

Ereira u svojoj knjizi „The Heart of the World“ (1990.) opisuje kako se završilo njegovo prvo iskustvo s Kogijima. Nakon završetka rada na dokumentarcu snimateljska ekipa prešla je most, a Mamosi su ga simbolično zatvorili. Rekli su im kako Mlađa braća ne bi trebalo da se vrate. Samo je Alan trebalo ponovo da dođe kako bi im pokazao film koji su snimili. Ereira je učinio što je obećao, ali uništavanje prirode nije zaustavljeno, nego naprotiv, ubrzalo se. A novostečena slava Kogija privukla je turiste, antropologe i duhovne tragače svih vrsta koji su se odvažili na putovanje u nadi da će upoznati netaknutu domorodačku kulturu i upiti njenu mudrost – ili barem snimiti dobre fotografije.

„Želimo da Mlađi brat zna da više ne može da dođe ovamo, da se ne može vratiti. Ovdje postavljamo granicu. Shvatite, ne želimo da dođe ovamo i ometa nas. Toliko je toga uništio“, ispričali su Kogiji u jednom od dokumentaraca.

Otkako je Ereira prvi put posjetio Kogije kasnih osamdesetih, pleme je primilo mali broj autsajdera: akademike, lingviste i ekologe čijim je motivima moglo da vjeruje. Zvaničnu dozvolu za posjetu izdaje organizacija Gonawindúa Tayrona (OGT), koja djeluje kao predstavničko tijelo domorodačke vlade. Danas je OGT uglavnom orijentisan na upravljanje rezervatom Kogija, zaštitu prirode, kao i pomoć u proizvodnji i prodaji kafe, zahvaljujući kojoj pleme živi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad