Svjetska banka i MMF započeli su proljetno zasjedanje u Washingtonu. U narednih sedam dana predstavnici zemalja članica, regulatornih tijela, ali i čelni ljudi dvije najveće međunarodne finansijske institucije će analizirati dešavanja i globalnu ekonomsko-finansijsku situaciju. Godišnje okupljano započelo je tradicionalnom razmjenom mišljenja između odlazećeg šefa Svjetske banke Davida Malpassa i izvršne direktorice MMF-a Kristaline Georgijeve. Malpass i Georgijeva se slažu da je cilj ovogodišnjeg okupljanja kako doći do boljeg stanja za ljude širom svijeta, a posebno u zemljama s niskim primanjima ili zemljama u razvoju. Veliku zabrinutost izaziva i najavljeno usporavanje globalnog razvoja kako je to nedavno najavila Georgijeva.

“Oporavak kojem se toliko nadamo, snažan oporavak je još uvijek pomalo neuhvatljiv. Zašto? Zato što imamo značajan problem sa inflacijom. To znači da centralne banke moraju nastaviti da drže kamatne stope više da bi se borile protiv toga. A to je na putu vraćanja izgleda za snažan rast. Vidjeli smo da je ova brza tranzicija sa niskih kamatnih stopa i obilne likvidnosti na visoke kamatne stope i mnogo manje raspoložive likvidnosti razotkrila ranjivosti u finansijskom sektoru što je dodatno otežavalo zadatak kreatora politike. Dakle, u tom kontekstu, ono što planiramo za ovu godinu je uprkos izuzetnoj otpornosti potrošačke potrošnje u Sjedinjenim Državama, i u Evropi, uprkos porastu iz Kine, ponovno otvaranje globalnog rasta bi ostalo ispod 3% kao što smo prognozirali ranije ove godine . I što je više zabrinjavajuće, on bi ostao oko 3% u narednih pet godina. To nam ne daje velike nade da ispunimo težnje ljudi, posebno siromašnih širom svijeta i što je najvažnije, siromašnih ljudi u siromašnim zemljama”, kazala je Georgijeva.

Šefica MMF-a također ima i tri značajna pitanja koja se moraju postaviti u kontektstu aktuelnih dešavanja.

“Dozvolite mi da naglasim tri pitanja u tom kontekstu. Prvi je da je ova slika rasta divergentna. Postoje tržišta u nastajanju kojima je bolje, ali za granična tržišta, za siromašne zemlje, budućnost nije tako svijetla. A u smislu rasta dohotka po glavi stanovnika, siromašne zemlje bi ostale ispod rasta dohotka po glavi stanovnika u zemljama sa srednjim dohotkom, opasna razlika. Drugo, borili smo se sa jednom krizom za drugom, jednim šokom za drugim. A to je gurnulo na teret dugoročniju agendu strukturnih reformi koje su najvažnije za podizanje produktivnosti. A kako produktivnost ostaje niska, izgledi za rast su mali. I treće, ROPS koji nas povezuje oslabio je poslednjih godina. Fragmentacija se produbljuje. A ono što to znači je da ono što je stvorilo ogroman poticaj za rast i prosperitet u posljednje tri decenije, integrisana ekonomija, ima negativan uticaj”, poručila je Georgijeva.

Malpass koji uskoro napušta poziciju prvog čovjeka Svjetske banke nakon više kontroverznih situacija i komentara koje je dao, a i očitog nezadovoljstva predsjednika SAD-a Joea Biden njegovim radom smatra da je važno fokusirati se na dešavanja u zemljama u razvoju, ali i obratiti pažnju na druge faktore koji utiču na globalno stanje.

“Za mnoge zemlje u razvoju, izgleda da su u fazi dekapitalizacije, a ne dokapitalizacije. To ide uz vašu poentu da umjesto konvergencije, što znači da ljudi sa nižim prihodima rastu brže od ljudi sa višim prihodima, dakle konvergencija prema višem nivou, to se trenutno ne dešava. To je zapravo divergencija. I to je ozbiljno zabrinjavajuće. To znači nejednakost. To znači krhkost za zemlje. I vidimo da sve više zemalja pada u krhkost. Jedna od zabrinutosti zbog visokih cijena sada, visoke cijene se primjenjuju na hranu i đubrivo. A zabrinutost za najsiromašnije širom svijeta je što farmeri nisu u mogućnosti saditi. A ako ne dobijaju često đubrivo, neće saditi za ciklus useva jer znaju da će im prinosi biti preniski. I tako hitna potreba, na tome smo radili u posljednjih šest mjeseci, ali još uvijek ima prostora da se spojimo je da resursi đubriva idu ljudima koji mogu najviše platiti. A to znači da ti farmeri obezbjeđuju globalne zalihe usjeva. I to je izazov. Trenutno su, na primjer, globalne zalihe pšenice na niskom nivou. Kina ima značajne zalihe, ali većina drugih zemalja je smanjila svoje zalihe. I tako to ukazuje na period pritiska na globalne zalihe hrane”, stav je Malpassa.

Važan element za čelnika Svjetske banke su i trendovi koji idu protiv globalizacije, ali i u smjeru kreiranja protekcionističkih blokova.

“Dakle, dok razmišljamo o tome, trgovina je od vitalnog značaja za produktivnost u svijetu. Razmjena robe u svom selu, unutar svoje zemlje i preko granica je način da se doda vrijednost, da se stvori veća produktivnost. A u mjeri u kojoj se to raspada na regionalne blokove ili protekcionističke blokove, to je zabrinjavajuće. I upravo sada to je pravac kretanja svijeta koji želi zaustaviti globalizaciju i preokrenuti je. Rizik je da će izaći sa neproduktivnim strukturama, a to će takođe uticati na svjetski rast. I pretpostavljam da ću završiti sa vašom uvodnom tačkom. To je samo pomak od vrlo niskih kamatnih stopa, mislim vještački niskih kamata i alokacije kapitala koja je uz to išla. To znači da su investitori širom svijeta donosili odluke na osnovu ideje da je to 0% kamatnih stopa na duži vremenski period, dugo niskih, i da je kapital pogrešno alociran. Tako da je zaista teško vratiti to u produktivnu upotrebu. Ako kažete, pa, mi ćemo zadržati kamatne stope na sadašnjim nivoima ili ćemo ići na normalnije nivoe kamatnih stopa, to znači gubitke za banke koje su imale neusklađenost trajanja, kao što smo vidjeli kod banke Silicijumske doline”, naveo je Malpass.

MMF će sutra tokom dana predstaviti novi globalni presjek stanja u kojem se prema riječima Georgijeve očekuje da će godišnji globalni GDP biti ispod 3%, a tokom sedmice će biti predstavljene i detaljne analize po globalnim područjima i po regionalnim pitanjima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad