Bivši predsjednik Donald Trump planira da Elon Musk predvodi komisiju za efikasnost vlade, što bi Musku, najbogatijem čovjeku na svijetu, dalo neviđenu ulogu: američkog oligarha.

Detalji o komisiji i Muskova uloga još uvijek su nejasni, ali svaka formalna uloga u vladi dala bi veći uticaj vlasniku Tesle, SpaceX-a, satelitske kompanije Starlink i društvene mreže X — ključnih kompanija koje su imale koristi od državnih ugovora, poreskih olakšica i vladinih podsticaja.

“Ovo je kao da se pale crvene lampice i sve vrste sukoba interesa,” rekla je Danielle Brian, predsjednica Projekta za nadzor vlade.

Pored mogućih sukoba interesa, Muskovo uključivanje u vladu predstavljalo bi upečatljiv razvoj za ovog tehnološkog titana, koji bi na taj način imao ulogu na najvišim nivoima biznisa, proizvodnje, medija i Washingtona.

Istovremeno, povjeravanje Musku pozicije u potencijalnoj Trumpovoj administraciji uklopilo bi se u Trumpov pristup vladi. Bivši predsjednik je imenovao milijardere Wilbura Rossa i Stevena Mnuchina u svoj kabinet, iako su oni imali daleko manju izloženost javnosti i manje direktne koristi od svog angažmana.

“Musk je posljednji primjer nekoga iz Silikonske doline ko posmatra vladu i misli ‘to nije toliko teško za raditi. Dajte da to riješim za vas,'” rekao je Peter Leyden, osnivač strateške firme Reinvent Futures i bivši glavni urednik Wireda. “Takvih likova je bilo i prije, a on je samo najnoviji.”

Muskovo uključivanje u politiku ne iznenađuje one koji su ga gledali kako prelazi iz inovatora u električnim automobilima u poduzetnika u svemiru, pa do vlasnika X-a, navodi politički magazin Politico, te dodaje da stručnjaci kažu da bi Washington mogao biti veliki teren za biznismena iz Silikonske doline koji nije naviknut na složenosti federalne birokratije.

“Uvijek je bio kontradiktoran,” rekao je Will Rinehart, viši saradnik u Američkom institutu za preduzetništvo. “Radio je na električnim automobilima kad nikog nije bilo briga za električne automobile. Radio je na svemiru kad nikog nije bilo briga za svemir.”

“To ga je dovelo u ovaj prostor gdje kontradiktornost ima vrijednost.”

Musk je ranije sebe opisivao kao umjerenog, ali je preusmjerio svoju podršku na Trumpa, te ga formalno podržao nakon atentata u julu.

“Radujem se služenju Americi ako se pruži prilika,” napisao je Musk na X-u, “Bez plate, bez titule, bez priznanja.”

Kao i Trump, Musk je izrazio neprijateljstvo prema vladinim regulativama — posebno u Kaliforniji.

Milijarder je imao dugotrajne sukobe s vladom Kalifornije i često se sukobljavao s moćnim interesima države. Na početku pandemije, prkosio je lokalnim zdravstvenim naređenjima i nastavio proizvodnju automobila u Tesla fabrici u Fremontu uprkos prijetnji Covid-19 — kasnije je podnio tužbu protiv onoga što je nazvao “fašističkim” restrikcijama i prijetio da će premjestiti sjedište kompanije izvan države.

Na kraju je premjestio neke operacije kompanije u Teksas kasnije te godine, ali je nastavio širiti prisustvo kompanije u Kaliforniji. Slične prijetnje je iznio ranije ove godine, kada je, bijesan zbog novih zaštita za LGBTQ+ mlade, zaprijetio premještanjem X-a i SpaceX-a u Teksas. Prošlog mjeseca najavio je da će društvena mreža zatvoriti svoje kancelarije u centru San Francisca, premještajući zaposlene u obližnji Palo Alto i San Jose.

Musk se također suočio s istragama zbog svojih radnih praksi u Tesli i X-u. Sudija u Kaliforniji je zaključio da su on i drugi rukovodioci Tesle prekršili zakone o radu 2017. i 2018. sabotirajući pokušaje organiziranja radnika I sindikate. Stotine bivših Twitter zaposlenika tužili su ga nakon što je za 44 milijarde dolara kupio društvenu mrežu 2022., optužujući ga da im nije isplatio otpremnine.

Lorena Gonzalez, predsjednica Kalifornijske sindikalne organizacije, godinama se prepirala s milijarderom. Napomenula je da su državni zakonodavci često gledali na Muska kao na pozitivnu ličnost za državu — dajući Tesli milione u subvencijama i promovirajući je kao vodeću kalifornijsku kompaniju.

“Njegovi proizvodi su često bio označavani kao ekološki,” rekla je. “Ali ništa o njemu nije sugerisalo da je progresivac ili liberal.”

Muskovo uplitanje u politiku poraslo je s njegovom kupovinom Twittera 2022. godine, koji je kasnije preimenovao u X. Odmah je naredio masovna otpuštanja i implementirao novu viziju promoviranja slobode govora — reforme koje su izazvale kritike da omogućava dezinformacije i uznemiravanje na platformi. Pod Muskovim vođstvom, vrijednost X-a je drastično pala, a investitori su izgubili preko 24 milijarde dolara.

Na Reboot konferenciji u četvrtak, koju je organizirao desno orijentirani tehnološki think tank Foundation for American Innovation, učesnici su uglavnom bili ravnodušni ili nezainteresirani za Muskovo odvažno obećanje da će voditi Trumpovu komisiju.

Patrick Blumenthal, osnivač fonda za početni kapital Anomaly, sugerisao je da bi Muskovo imenovanje u Trumpovu komisiju odražavalo određeni nivo diletantizma koji nije neuobičajen u tehnološkom svijetu.

“Tehnologija i politika su, do određene mjere, nespojivi,” rekao je Blumenthal. “Ali imate industriju punu inteligentnih ljudi, pa je neizbježno da će neki od njih htjeti vidjeti da li ta inteligencija funkcioniše u drugoj oblasti,” kazao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad