Sjeverna Koreja je pobijedila EU za milion artiljerijskih granata u utrci u naoružanju Ukrajine, isporučivši prva preko milion artiljerijskih projektila Rusiji, navodi magazin Politico.

Uprkos obećanju da će podržati Ukrajinu sa milion komada municije u roku od godinu dana kako bi joj pomogli da uzvrati na rusku invaziju, proizvođači oružja EU nisu ni blizu da se postignu taj cilj do marta.

Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje rekla je zakonodavcima na parlamentarnoj reviziji iza zatvorenih vrata u srijedu da je Sjeverna Koreja od avgusta izvršila najmanje 10 transfera oružja Rusiji. “Sjeverna Koreja vodi ratnu ekonomiju koju mi nemamo”, rekao je Trevor Taylor iz Kraljevskog instituta za odbrambene i sigurnosne studije (RUSI) u Londonu. “Ali da li je municija koju isporučuju na nivou pouzdanosti i sigurnosti kojih bi se Europljani pridržavali, drugo je pitanje.”

Europska komisija je isporučila Ukrajini 223.800 artiljerijskih granata od 31. maja u okviru programa nadoknade za zemlje koje su pristale da svoje zalihe pošalju u Kijev.

Jedan obećavajući signal je da je sedam zemalja EU naručilo municiju kroz novi brzi zajednički program nabavke Europske odbrambene agencije (EDA).

Uprkos zaostajanju u isporukama, Ukrajina je nedavno po prvi put bila ispred Rusije po broju dnevno ispaljenih granata.

Na početku invazije, moskovska vojska je ispaljivala 63.000 granata dnevno na ukrajinske snage u poređenju sa samo 4.000 koje je dolazilo iz suprotnog smjera. Ali od oktobra, situacija se preokrenula, jer je Ukrajina lansirala 9.000 dnevno u odnosu na 7.000 Rusije, saopćile su ukrajinske oružane snage.

Kao odgovor na situaciju oko nabavke strjeljiva, Kijev želi da proizvodi više municije na vlastitoj teritoriji.

U septembru je njemački savezni ured za kartele dao zeleno svjetlo za zajedničko ulaganje između Rheinmetalla i državne ukrajinske odbrambene industrije.

Jedan od razloga zašto je cilj milion projektila tako nedostižan je taj što zemlje EU – na insistiranje komesara za unutrašnje tržište Thierryja Bretona, a prvenstveno Njemačka i Francuska – ne bi pristale da uključe u dostavu i municiju proizvedenu izvan EU.

Neuspjeh da se odgovori na rat u Ukrajini brzim porastom proizvodnje dijelom je posljedica sigurnosne arhitekture koja datira još iz Hladnog rata.

Zapadni vojni planeri su zamišljali da će rat sa SSSR-om trajati samo nekoliko sedmica prije nego što je nuklearno oružje raspoređeno, što znači da nije bilo očekivanja dugotrajnog sukobau stilu Prvog svjetskog rata koji se sada viđa u Ukrajini.

Kada su zapadne sile kretale u rat, one su se takođe borile u veoma drugačijim sukobima od onoga što se sada dešava u Ukrajini. Vojna akcija Ujedinjenog Kraljevstva u Sjevernoj Irskoj, francuske intervencije u zapadnoj Africi ili invazije na Afganistan i Irak koje su podržavale SAD malo liče na artiljerijski rat Rusije i Ukrajine, zaključuje Politico.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad