Izrael ne bi trebao računati na to da će Evropa ubrzo zaboraviti šta je bilo u Gazi

Nakon dvije godine rata, mnogi osjećaju olakšanje što su izraelski taoci oslobođeni i što konačno postoji nada za mir.

Međutim, govoreći za Politico, neki su izrazili sumnje u ključne dijelove inicijative američkog predsjednika i rekli da je prerano smanjivati diplomatski pritisak na izraelsku vladu, pogotovo zbog toga što njihovi birači još nisu spremni "preći preko svega".

Uništenje Gaze i smrt više od 60.000 ljudi zahtijevaju odgovornost, pravdu i adekvatno finansiran plan rekonstrukcije, rekli su oni, dok je sporazum o okončanju rata, koji je uslijedio nakon Hamasovih napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine, potpisan u Egiptu. "Naš pritisak je i dalje važan", rekao je jedan zvaničnik EU, kome je dozvoljena anonimnost, poput drugih citiranih, kako bi mogao iskreno govoriti. "Ako želimo ukloniti sav pritisak, Izrael mora ispuniti svoje obaveze".

Rat u Gazi u protekle dvije godine duboko je podijelio društva širom Evrope i stvorio raskol u politici na najvišim nivoima EU. Kako se humanitarna kriza pogoršavala, pro-palestinski protesti zahvatili su evropske gradove, dok su antisemitistički napadi na sinagoge i druge jevrejske objekte bili u porastu.

Lideri EU postepeno su gubili strpljenje, kriveći izraelsku vladu premijera Benjamina Netanyahua za stvaranje vještačke gladi u Gazi pod izgovorom rušenja Hamasa.

Francuska pod Emmanuelom Macronom predvodila je inicijativu za priznanje države Palestine na posebnoj konferenciji Ujedinjenih nacija prošlog mjeseca, pojačavajući međunarodne pozive Izraelu da okonča napade i omogući protok humanitarne pomoći u Gazu.

Evropska komisija predložila je niz sankcija i kazni usmjerenih na trgovinu i saradnju s Izraelom. Na kraju, 27 država članica EU međusobno se sporečkalo i nije postiglo dogovor o uvođenju mjera, iako planovi i dalje ostaju "u zraku".

Sporovi među evropskim zemljama vjerovatno će se nastaviti dok EU razmatra da li da ukine prijetnju sankcijama.

Prozor za reset odnosa

Sporazum o prekidu vatre i povratku talaca otvorio je mogućnost resetiranja odnosa između Izraela i Evrope. Ove sedmice, novi izraelski ambasador u EU rekao je za Politico da EU sada treba ukloniti sve prijetnje sankcijama i obnoviti punu bilateralnu saradnju, jer primirje znači da ne postoji razlog da ograničenja ostanu na snazi.

Na pitanje da li se EU slaže, glasnogovornica Evropske komisije bila je rezervisana. Rekla je novinarima u ponedjeljak da promjena "konteksta" na terenu može dovesti do revizije predloženih mjera i već uvedenih sankcija Izraelu, ali da se to neće desiti dok ministri nacionalnih vlada ne održe sastanak sljedeće sedmice.

Naglašavajući oprez, komesarka EU zadužena za humanitarnu pomoć, Hadja Lahbib, izjavila je na X da je oslobađanje izraelskih talaca u ponedjeljak "samo prvi korak", dodajući: "Pomoć mora hitno stići Palestincima u Gazi u punom obimu, a predstojeći mirovni samit u Egiptu mora donijeti trajna politička rješenja".

Lideri EU trebali bi se sastati na samitu u Briselu 23. oktobra, ali dosad dnevni red ne sadrži pregled pristupa bloka prema Izraelu.

Diplomati smatraju da je evropski pritisak na Izrael imao značajan uticaj, posebno Macronova inicijativa za priznanje države Palestine, i ne žele odustati od tog uticaja. "Ne želim to previše naglašavati, ali smatram da su evropski napori bili jedan od mehanizama koji su doveli do ovog ishoda", rekao je jedan diplomata EU.

Za mnoge, ključni test za smanjenje pritiska EU na Izrael je da li Palestinci dobiju hranu i potrepštine koje hitno trebaju. "Sve zavisi hoće li pomoć konačno stići ljudima u Gazi", rekao je jedan zvaničnik evropske vlade. "Ako hoće, Komisija će povući svoj prijedlog i tu priča završava".

Pravda i odgovornost

Dok su Trump i Netanyahu u ponedjeljak razmijenili čestitke u Izraelu, neki zvaničnici u Briselu posmatrali su taj prikaz s osjećajem predosjećaja. U jednom trenutku Trump je čak sugerisao da Netanyahu treba biti pomilovan u vezi s optužbama za korupciju kod kuće - potez koji je dodatno potaknuo utisak da Trump želi gledati naprijed, a ne unazad.

Zvaničnik citiran ranije naglasio je da Izrael mora biti odgovoran za ono što mnogi smatraju genocidom u Gazi. "Vrlo je važno da se u mirovnom procesu učini pravda i da se uspostavi odgovornost. Ne smijemo zaboraviti da je ubijeno 60.000 nevinih ljudi i da je Gazu uništena", rekao je.

Na vrhuncu humanitarne krize, njemačka vlada zabranila je izvoz bilo kakvog oružja u Izrael koje bi moglo biti upotrijebljeno u Gazi. Sada ministri u Berlinu pripremaju reviziju tih mjera da vide da li uslovi dopuštaju njihovo ukidanje.

U Parizu, gdje se vlada nalazi u vlastitoj spirali haosa, još uvijek postoji želja da se zadrži određena pregovaračka moć. "Moramo zadržati [prijetnju sankcijama] i usloviti njihovo ukidanje. Sve što je Netanyahu dao dobiveno je pod pritiskom. Nije vrijeme da se smanji pritisak", rekao je bivši francuski zvaničnik.

Jedan član parlamenta iz britanske vladajuće Laburističke stranke složio se da je prerano razmatrati ukidanje sankcija. "Imam snažan osjećaj da će pritisak na Izrael i dalje biti potreban", rekao je poslanik.

Uloga Evrope

Evropski zvaničnici traže značajnu ulogu u narednom procesu, zahtijevajući mjesto u Trumpovom predloženom "savjetu za mir" koji bi nadgledao upravljanje Gazom. Trump je u ponedjeljak bio neodređen oko sastava tijela, upućujući pitanja svom izaslaniku Steveu Witkoffu, koji je rekao da ima mnogo kandidata.

U Briselu postoji određeni skepticizam prema ovom novom tijelu, uz privatne sugestije da bi to mogla biti samo prilika za zapadne građevinske firme da zarade novac na obnovi Gaze iz ruševina.

Troškovi rekonstrukcije procijenjeni su na više od 50 milijardi dolara. EU je glavni donator Palestincima i njena sredstva biće ključna za oporavak.

Ali zvaničnici žele i uticaj, ne samo račune. "Evropa mora biti više od pukog platiše. Evropa mora igrati ulogu iskrenog posrednika, kao što je to uvijek činila", rekao je učesnik razgovora u Briselu.

Jedan visoki britanski zvaničnik rekao je: "Naš problem će biti što SAD želi da ovo bude njihov projekat, pa kako Ujedinjeno Kraljevstvo može igrati ulogu?" Drugi visoki zvaničnik dodao je da Velika Britanija osjeća posebnu odgovornost da podrži mirovni proces zbog svoje historijske uloge u regionu.

Nažalost, nesposobnost EU da se do sada dogovori o uvođenju sankcija ili kazni Izraelu čini da je njen uticaj u regionu oslabljen. Jedan diplomat iz zalivske zemlje rekao je da je EU „izostala“ tokom krize i da nije jasno koju ulogu blok može imati, ako uopće.

Dio evropskih političara zna da ne mogu izgledati nemoćno ili odsutno u mirovnom procesu za Gazu, jer podjele oko Bliskog istoka mogu ugroziti njihove političke agende kod kuće.

Teroristički napad na sinagogu u Manchesteru ranije ovog mjeseca pokazao je koliko je rat u Gazi podijelio dijelove Velike Britanije. Širom Evrope desetine hiljada ljudi izašlo je na ulice protestujući protiv patnje Palestinaca u Gazi.

"Politika Bliskog istoka biće dio nacionalnih izbora", rekao je citirani EU zvaničnik. "Izuzetno je polarizirajuće. Ako Evropa ne igra pozitivnu ulogu, platit će cijenu".

Mlade generacije koje počinju glasati odrasle su gledajući užase rata na svojim pametnim telefonima. "Zato, ako ne bude pravde i odgovornosti, ne znam šta će se desiti, uključujući i u Evropi", rekao je zvaničnik. "Ovo nije kraj. Ovo je početak".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad