Najmanje 215 miliona doza vakcina protiv COVID-19 koje su kupile zemlje Europske unije na vrhuncu pandemije od tada je bačeno uz procijenjeni trošak za porezne obveznike od 4 milijarde eura, otkriva analiza magazina POLITICO, uz napomenu da se gotovo sigurno radi o potcijenjenim ciframa.

Otkako su prve vakcine protiv koronavirusa odobrene krajem 2020., zemlje EU zajedno su preuzele 1,5 milijardi doza (više od tri za svaku osobu u Europi). Mnogi od njih sada leže na odlagalištima širom kontinenta, navodi se u tekstu.

Izračuni temeljeni na dostupnim podacima pokazuju da su zemlje EU u prosjeku odbacile 0,7 vakcina za svakog člana svoje populacije. Na vrhu ljestvice je Estonija, koja je bacila više od jedne doze po stanovniku, a odmah iza nje je Njemačka, koja je također bacila najveću količinu sirovih injekcija.

Ako se ova prosječna stopa otpada projicira u ostatku EU, bila bi jednaka više od 312 miliona uništenih cjepiva.

Kako navodi članak, nije lako izvršiti procjenu koliko tačno vakcina je bačeno, dodavši da neke vlade, uključujući Francusku, drugu najmnogoljudniju zemlju u EU, nerado otkrivaju razmjere otpada.

Izračuni POLITICO-a temelje se na brojkama iz 19 europskih zemalja – 15 koje su dale izravne brojke i četiri o kojima su količine objavljene u lokalnim medijima. Neke brojke datiraju čak od ovog mjeseca; najstariji dolaze iz decembra 2022.

Njemačka je, na primjer, dala podatke POLITICO-u u junu; u to je vrijeme postojalo još 120 miliona cjepiva u skladištu. Proizvođači su također od tada predstavili novije verzije koje su prilagođene najnovijim varijantama koronavirusa, čineći starije injekcije zastarjelima i vjerovatnije je da će biti odbačene.

POLITICO procjenjuje vrijednost 215 miliona bačenih vakcina na više od 4 milijarde eura, na temelju cijena objavljenih u medijima (nisu javno objavljene). Za zemlje koje su prijavile samo ukupan broj uništenih vakcina, bez razvrstavanja prema vrsti vakcine, POLITICO je upotrijebio ponderiranu prosječnu cijenu od 19,39 eura izračunatu iz podataka koje su dale zemlje koje su dostavile podatke o razvrstavanju.

Navodi se kako je ova cifra gotovo sigurno minimum. Ali čak i četiri milijarde eura je pozamašna svota, jednaka velikom infrastrukturnom projektu ili godišnjoj zdravstvenoj potrošnji Hrvatske.

Mnoge od ovih vakcina kupljene su na vrhuncu pandemije 2021. kada su se EU, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo borili kako bi osigurali ograničeni broj doza. Upravo je tokom tog vremena EU sklopila svoj najveći pojedinačni ugovor o kupnji 1,1 milijarde doza od Pfizera i BioNTecha.

Lako je zaboraviti koliko su stvari bile neizvjesne 2021., a dogovor s EU-om tada je bio pohvaljen. No pokazalo se da su i veličina i vrijeme sklapanja sporazuma problematični. Zemlje su bile zatvorene u kupnji doza čak i dok je pandemija jenjavala, dok su napori da se doniraju višak injekcija trećim zemljama bili osujećeni padom potražnje i problemima s logistikom.

Posljedice su šire od financijskih. Pitanja oko toga kako se pregovaralo o velikom ugovoru s Pfizerom muče predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen otkako je New York Times izvijestio da je šefica EU razmijenila poruke s izvršnim direktorom Pfizera uoči dogovora.